Budući da su u zemljama širom svijeta prošle godine zabilježene rekordne temperature, glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres izjavio je: “Moramo pretvoriti godinu dana paklene vrućine u godinu dana goruće ambicije.”

Međutim, kako bi se odmaknuli od fosilnih goriva i iskoristile gospodarske koristi zelene tranzicije, poput otvaranja radnih mjesta i univerzalnog pristupa čistoj energiji, čelnici industrije i tvorci politika moraju surađivati kako bi obveze preuzete na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Dubaiju (COP28) pretočili u stvarne gigavate iz obnovljivih izvora.

Konferencija COP28 označila je povijesnu prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena. Okupivši se oko Konsenzusa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, svjetski čelnici obećali su da će se odmaknuti od fosilnih goriva, pristajući na utrostručenje kapaciteta obnovljive energije na najmanje 11.000 gigavata i dvostruku energetsku učinkovitost do 2030.

Moramo brže
No, sama ambicija nije dovoljna za postizanje tih ciljeva i ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 ° Celzijevih stupnjeva. Države moraju ulagati u zrele, troškovno konkurentne obnovljive tehnologije koje se mogu brzo uvesti. Kada se integriraju s dugotrajnim skladištenjem energije, zelenim vodikom i optimizacijom sustava, ove tehnologije predstavljaju najpouzdaniji i najfleksibilniji način za ubrzavanje energetske tranzicije.

Obnovljivi izvori energije nesumnjivo će oblikovati globalno energetsko okruženje u godinama koje dolaze. Očekuje se da će solarna energija i energija vjetra značajno rasti, a hidroenergija će služiti kao okosnica fleksibilnosti mreže. Slijedom toga, obnovljivi izvori energije postat će dominantan izvor globalne električne energije 21. stoljeća.

Međutim, kako je navedeno u zajedničkom izvješću koje su prije konferencije COP28 objavili Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA) i Globalni savez za obnovljive izvore energije (GRA), utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora iziskivat će suradnju između privatnog i javnog sektora.

Partnerstva bi se trebala usredotočiti na inicijative kojima se ostvaruju trenutačni rezultati, kao što su mobilizacija jeftinog financiranja, ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola, rješavanje zaostataka po pitanju priključenja na mrežu, reforma državnih mehanizama dražbi za projekte obnovljive energije i diverzifikacija globalnih lanaca opskrbe.

Snažna predanost uključivosti i aktivno sudjelovanje gospodarstava u razvoju moraju biti u središtu tih napora. Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije i Globalni savez za obnovljive izvore energije pokazuju tu predanost surađujući na godišnjim izvješćima koja je naručilo predsjedništvo konferencije COP28 kako bi pratilo napredak prema globalnom cilju utrostručenja i olakšalo energetsku tranziciju.

Ali, moramo se kretati brže, osobito ako želimo osigurati pravednu raspodjelu napretka diljem svijeta. Iako je kapacitet energije iz obnovljivih izvora 2023. porastao za 473 gigavata, gospodarske koristi energetske tranzicije nisu došle do svake zemlje. Zanimljivo je da je 83% tih povećanja bilo koncentrirano u Kini, Europskoj uniji i SAD-u, ostavivši mnoge zemlje na globalnom jugu iza sebe.

Zapravo, prelazak na obnovljive izvore energije alarmantno je spor u mnogim dijelovima svijeta. Propuštaju se prilike za rješavanje razvojnih izazova i izazova pristupa u subsaharskoj Africi, u kojoj više od 500 milijuna ljudi još nema pristup električnoj energiji.

Ta spora tranzicija može se u velikoj mjeri pripisati nedostatku cjenovno pristupačnog financiranja i odgovarajućeg planiranja te političkim i tržišnim okvirima potrebnima za potporu usvajanju obnovljive energije. Zanimljivo je da su subvencije za fosilna goriva 2022. dosegnule 1,3 bilijuna dolara, što je otprilike godišnje ulaganje potrebno za utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora do 2030.

Okovani fosilnim gorivima
Ključan prvi korak prema poticanju veće javno-privatne suradnje u ostvarivanju ambicioznih ciljeva konferencije COP28 jest reforma globalne financijske strukture. Primjerice, u Africi živi 17% svjetskog stanovništva, ali je u posljednja dva desetljeća primila manje od 2% globalnih ulaganja u obnovljivu energiju, naglašavajući potrebu za smanjenjem kapitalnih troškova i privlačenjem privatnih ulagača. Razvoj industrijskih klastera i pokretanje programa bespovratnih sredstava također bi mogli pomoći u poticanju okruženja pogodnih za inovacije i privatno-javna partnerstva.

Svjetski su se čelnici nedavno tako obvezali da to ulijeva tračak nade. Afrički čelnici na summitu o klimi u Africi u rujnu 2023. u Nairobiju obvezali su se, primjerice, da će do 2030. povećati kapacitet obnovljivih izvora energije na kontinentu na najmanje 300 gigavata. Cilj je tih napora smanjiti energetsko siromaštvo i potaknuti globalnu opskrbu isplativom čistom energijom pogodnom za industrijsku uporabu.

Prema riječima kenijskog predsjednika Williama Ruta, ključnog zagovornika sporazuma iz Nairobija, današnja energetska kriza je “upozorenje da su fosilna goriva suprotna slobodi, no svijet je postao okovan njima. Moramo se osloboditi tih okova.” U tu je svrhu Ruto uspostavio Ubrzano partnerstvo za obnovljive izvore energije u Africi, međunarodni savez država i dionika pod afričkim vodstvom čiji je cilj ubrzati uvođenje obnovljive energije, povećati pristup, promicati zelenu industrijalizaciju i ojačati gospodarsku i društvenu otpornost.

Državni i poslovni čelnici trebali bi iskoristiti trenutačni politički zamah za poticanje suradnje između tvoraca politika i privatnih ulagača. Budući da države razvijaju odgovarajuće političke i tržišne okvire kako bi olakšale prijelaz na obnovljive izvore energije, privatni sektor koji je dosad odgovoran za 86% globalnih ulaganja u obnovljivu energiju, trebao bi voditi glavnu riječ. Zajedno možemo postići čistu, sigurnu i pravednu energetsku budućnost. Ali da bismo ostvarili ovu viziju, moramo djelovati brzo.

© Project Syndicate 2024.

* Koautor članka je Bruce Douglas, izvršni direktor Globalnog saveza za obnovljive izvore energije.