U američkoj se javnosti često pojavljuju optužbe da poslodavci pripadnicima nekih rasnih i etničkih manjina ograničavaju pristup kvalitetnim radnim mjestima te da ih manje plaćaju za isti rad unutar istog zanimanja.

Razmatranje osnovanosti takvih optužbi za diskriminaciju omogućuje detaljno istraživanje obilježja radnika te njihovih radnih mjesta i plaća koje je proveo američki Ured za statistiku rada.

Istraživanjem je obuhvaćeno 3606 osoba u dobi od 52 do 59 godina. Ustanovljeno je da između rasnih ili etničkih skupina postoje značajne razlike u pogledu obilježja njihovih radnih mjesta.

Tako radni zadaci koji zahtijevaju fizičku aktivnost prevladavaju na radnim mjestima 46 posto bijelih radnika i radnika azijskog podrijetla, dok taj udio za radnike latinoameričkog podrijetla iznosi 51 posto, a za crne radnike 60 posto.

Nadalje, rutinski odnosno repetitivni zadaci prevladavaju u radu 39 posto bijelaca i Azijaca, 54 posto Latinoamerikanaca i 59 posto crnaca, dok se barem povremenim rješavanjem problema bavi 74 posto bijelaca i Azijaca, 69 posto Latinoamerikanaca i 59 posto crnaca.

Na kraju, čitanje opsežnih dokumenata tipično je obilježje rada 34 posto bijelaca i Azijaca, 29 posto Latinoamerikanaca te 23 posto crnaca. Očito je, dakle, da su na radnim mjestima crnaca i Latinoamerikanaca relativno više zastupljeni fizički i/ili rutinski zadaci, a manje su zastupljeni složeni intelektualni zadaci.

Budući da obilježja radnih mjesta mogu odgovarati relevantnim obilježjima radnika, istraživači su u analizu uključili razinu završenog obrazovanja radnika i njihov rezultat na testu inteligencije.

Ustanovljeno je da se razlike između rasnih i etničkih skupina radnika u obilježjima njihovih radnih mjesta u velikoj mjeri mogu objasniti razlikama u razini obrazovanja i inteligenciji. Isti nalaz donijelo je i identično istraživanje kojim je obuhvaćeno 3656 osoba starih od 32 do 38 godina.

Kakvo je stvarno znanje?

Prilikom tumačenja navedenih istraživanja treba imati u vidu da je razina završenog obrazovanja vrlo gruba mjera stvarnog znanja. Najniža od četiri razine, na primjer, obuhvaća osobe koje su pohađale srednju školu, ali ju nisu završile, te osobe koje su pohađale samo osnovnu školu. Precizniji podaci o obrazovanju odnosno znanju radnika vjerojatno bi u cijelosti objasnili razlike između rasnih i etničkih skupina u pogledu spomenutih obilježja radnih mjesta.

Istraživači su razmotrili i razlike u plaćama unutar zanimanja uzimajući u obzir obilježja radnih mjesta te razinu obrazovanja i inteligencije radnika. Pokazalo se da rasna pripadnost radnika sama po sebi nije čimbenik koji značajno utječe na plaće.

Pripadnost etničkoj skupini Latinoamerikanaca u populaciji mlađe dobi statistički blago utječe na razinu plaće, ali to može biti posljedica nepreciznog mjerenja obrazovanja odnosno znanja.

Na kakvome radnome mjestu neka osoba radi znatno ovisi, kao što je utvrđeno, o razini njezina obrazovanja. O velikim razlikama u razini obrazovanja između rasnih ili etničkih skupina u SAD-u svjedoče podaci koje je također objavio Ured za statistiku rada i koji omogućuju analizu prema imigrantskom statusu.

Među useljenicima u dobi od 25 i više godina najbrojniji su Latinoamerikanci, a zatim slijede Azijci, bijelci i crnci. Najmanji udio visoko obrazovanih (na razini bakalaureata ili višoj) imaju Latinoamerikanci (16,3%), veći udio imaju crnci (36,8%), još veći bijelci (52,1%), a najveći Azijci (60,7%).

Ilustracije radi, može se navesti podatak kako u SAD-u ima gotovo 7 milijuna useljenika Latinoamerikanaca s najnižom razinom obrazovanja te 6,2 milijuna useljenika Azijaca s visokim obrazovanjem. To su dvije najveće skupine kada se ukrsti rasna ili etnička pripadnost s razinom obrazovanja.

Neosnovane optužbe

Poredak je rasnih i etničkih skupina isti i kada je riječ o udjelu visoko obrazovanih u stanovništvu koje je rođeno u SAD-u, iako su razlike nešto drukčije. Na dnu ljestvice po visini tog pokazatelja ponovno su Latinoamerikanci (25,7%), nešto veći udio imaju crnci (26,7%), znatno veći bijelci (40,7%), a daleko najveći Azijci (64,1%).

Moglo bi se pretpostaviti da će se razlike između skupina stanovnika koji su rođeni u SAD-u bitno smanjiti tijekom vremena, ali podaci Ureda za statistiku rada o mlađim generacijama opovrgavaju takvu pretpostavku.

Osobito su zanimljivi podaci o tome koliko je osoba upisalo neki obrazovni program na razini koledža, bez obzira na njegovo očekivano trajanje, od ukupnog broja osoba koje su završile srednju školu tijekom 2020. godine. U mladih Latinoamerikanaca taj udio iznosi 56 posto, u crnaca 57 posto, u bijelaca 66 posto, a u Azijaca čak 83 posto.

Premda navedeni podaci nisu posve precizni i adekvatni, dobivena je jasna slika o budućnosti razlika u razini obrazovanja između rasnih i etničkih skupina stanovnika koji su rođeni u SAD-u. Vrlo je vjerojatno da će te razlike ostati velike, posebno kada je riječ o Azijcima s jedne strane te crncima i Latinoamerikancima s druge strane.

Što se tiče optužbi da američki poslodavci donose odluke o raspoređivanju radnika na određena radna mjesta i njihovu plaćanju na štetu nekih rasnih i etničkih skupina, gotovo je sigurno da takve optužbe za diskriminaciju u budućnosti neće nestati iz javnosti unatoč podacima i analizama koje dokazuju njihovu neosnovanost.

* Članak odražava autorova osobna gledišta koja se ne smiju smatrati službenim stajalištima institucije u kojoj radi.