Još su živa sjećanja na sam početak 2020. godine. Globalna pandemija donijela je osim zdravstvenih posljedica po cijeli svijet sa sobom i nove norme ponašanja u onom poslovnom. Ono što je dotad bilo teška iznimka – rad od kuće – postalo je dijelom tzv. novog normalnog.

Odjednom smo svi postali korisnici aplikacija za online sastanke, pridržavajući se mjera distanciranja. Uredi su se gotovo preko noći ispraznili, poslovni kontakti odvijali su se isključivo na pristojnoj distanci.

Ne treba čuditi što se mnogi tada nisu snašli. Nova pravila ponašanja koja su počela vrijediti gotovo preko noći, za neke su postala blagoslov, a za druge nepremostiva prepreka u radu. Nije se puno vodilo računa o riječima socijalnih psihologa koji su upozoravali kako se u kućnom uredu često javljaju dosada, sposobnost učenja opada, a javlja se i kriza postojanja i smisla svega oko nas.

Posljedice mogu biti strah i depresija. A kardiovaskularni i imunološki sustav – slabe. Mnogi su upravo tih dana shvatili da i osam sati dnevno provedenih izvan vlastita četiri zida mogu biti i neka vrsta odmora. Odmora od zbivanja u kući.

Četiri godine kasnije vidimo da rad od kuće nije bio prolazan trend. Možemo reći da je došao kako bi – ostao. I dok je u ranijim fazama većina poslodavaca u industrijama u kojima se to može zagovarala ili barem dopuštala rad od kuće i hibridni model, novu revoluciju pokrenuli su oni od kojih je sve počelo – tehnološke tvrtke.

Upravo su se tehnološki divovi kao što su X, Google, Meta, Zoom prvi prilagodili na model rada od doma, zajedno uz bankarski sektor te i mjesecima nakon završetka pandemije zagovarali hibridni model.

Početkom 2022. pojavili su se medijski napisi kako Elon Musk od svojih radnika zahtijeva povratak u urede, dok je Mark Zuckerberg bio nešto liberalniji, pa je u isto vrijeme zaposlenicima kojima posao dopušta omogućio da apliciraju za odobrenje rada od kuće, dok je ostalima poručio da se trebaju vratiti na posao. Sam Zuckerberg je rekao kako će on od kuće raditi u najmanju ruku do sredine 2022.

I menadžer bi od kuće
I prije nego je Svjetska zdravstvena organizacija 5. svibnja 2023. proglasila kraj pandemije, poslodavci su radnike počeli vraćati u urede, a samo desetak dana nakon te odluke WHO-a, Elon Musk javno je istupio i rekao kako je rad od kuće “s*anje i moralno krivo”, budući da se isti ne može osigurati svim zaposlenicima, pa se dobiva dojam kako su neki zaposlenici povlašteni u odnosu na druge. Nakon što je proveo akviziciju tadašnjeg Twittera, Musk je isti ultimatum dao i novim zaposlenicima – 40 radnih sati tjedno u uredu ili otkaz. I to ni više ni manje nego mailom u 2.30 ujutro.

Kao razlog za povratak u urede, svi su navodili isto – produktivnost. Naime, određene studije pokazale su kako se produktivnost radnika koji rade od doma smanjila za oko 18 posto. Dodatni argument za povratak rada iz ureda je mentorstvo novih i mlađih kolega. Kako su isticali brojni izvršni direktori, gledanjem se brže uči, pa i juniori brže uče gledajući svoje kolege na višim pozicijama. Istovremeno, istraživanje koje je Checkr objavio sredinom prosinca 2023. pokazalo je kako čak 68 posto menadžera i dalje želi raditi od kuće ili hibridno, iako svojim zaposlenicima nameću rad iz ureda.

Najnoviji dostupni podaci pokazuju kako rad iz ureda ipak nije ono što želi lavovski dio zaposlenika. Naime, jedno od najznačajnijih istraživanja na tu temu proveli su istraživači i znanstvenici s vodećih svjetskih sveučilišta te jedna kompanija iz – Hrvatske.

Domaća kompanija Mplus, europski lider koji uspješno integrira dinamične industrije kontaktnog centra, informacijskih tehnologija, usluga zapošljavanja i eCommerce segmenta, provela je istraživanje na uzorku od 4554 svoja zaposlenika u sedam zemalja – Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Gruziji, Srbiji, Rumunjskoj i Turskoj, dok je pilot istraživanje provedeno u Njemačkoj. Kako je navedeno u istraživanju, objavljenom u prestižnom časopisu Frontiers in Psychology, prije pandemije samo je 27 posto zaposlenika radilo od kuće, a glavnina, 70,7 posto iz ureda.

U pandemiji se omjer znatno promijenio, pa je 70 posto zaposlenika počelo raditi od kuće. Kako bi donijeli ispravnu odluku, temeljenu na znanosti i preferencijama zaposlenika, Mplus je prije konačne odluke godinu dana radio na istraživanju wellbeinga zaposlenika.

Stav ‘radim da živim’
Rezultati su pokazali kako je razina zadovoljstva i ravnoteže između posla i privatnog života bila nešto više kod onih koji rade od kuće te da čak 78 posto zaposlenika preferira nastaviti raditi od kuće. Ovi rezultati bili su slični u svim modelima rada u tvrtki, s minimalnim razlikama između muškaraca i žena u uzorku, a baš kao i druga istraživanja nešto veću želju za radom iz ureda iskazali su najmlađi zaposlenici.

Zaposlenici mlađe generacije imaju želju za fleksibilnošću, postavljaju oštrije granica između posla i života i pomiču način razmišljanja sa ‘živim da radim’ na ‘radim da živim’. Mladi ljudi su selektivniji u pogledu toga gdje i kako žele raditi, preispituju svoje prioritete i rade na način koji najbolje odgovara njihovim životima.

Mudri poslodavci respektirat će ovaj generacijski jaz koji je neupitan. To će im u konačnici donijeti brojne benefite – odanije zaposlenike, veću motiviranost, a u konačnici, potencijalno i veću produktivnost i porast dobiti.