Ne biste se trebali začuditi ako se na tržištu u 2021. godini ponovno pojavi neki oblik bivšeg portala Adriatica.net, koji je prije 10-15 godina bio vodeći hrvatski online turistički portal i pandan današnjeg Booking.coma i Expedije. Nije kao da se neki domaći startupi ne trude krenuti tim putem, ali su u tome nedovoljno ambiciozni.

Novi su domaći turistički startupi vrlo nišno orijentirani. Takvim pristupom mogu vrlo teško konkurirati globalnim platformama koje su ujedno i najagilnije. One preko noći mogu prekopirati njihovu ponudu i eliminirati ih iz tržišne utakmice čisto zato što imaju nemjerljivo više korisnika.

Ono što pak strani igrači poput Booking.coma, Expedije pa ni Airbnba ne mogu je slomiti svoj poslovni model samo da bi se prilagodili potrebama hrvatskih hotela i domaćih turističkih agencija.

Lokalni, hrvatski igrač, zbog nekoliko razloga, sada opet ima tu mogućnost.

Lakše velikim igračima

Desetljeće otkako je portal Adriatica.net svoje vodstvo prepustio stranim plaformama, a danas je Booking.com takoreći glavni kanal za dovođenje turista u Hrvatsku, sentiment se promijenio. U vrijeme dok je tržištem žarila Adriatica.net hoteli su s turistima u inozemstvu komunicirali gotovo isključivo telefonom, iz sezone u sezonu nisu pratili tko im se vraća, a mali su iznajmljivači procvjetali s obzirom da su prvi otkrili blagodati digitalije u dovođenju turista.

Dolaskom Booking.coma istu su mogućnost dobili i hoteli i agencije. I dok je malim iznajmljivačima to u pravilu bio samo prelazak s jedne na drugu web platformu, hotelima i agencijama Booking.com je donio veliki izazov: ne dijeli s njima podatke o gostima, osim ako oni to sami gosti ne zažele. Drugim riječima, strane su platforme olakšale poslovanje većim igračima u hrvatskom turizmu, ali im sada sočno naplaćuju ili čak čine vrlo teško izvedivom personalizaciju iskustva njihovih vlastitih gostiju. A upravo je ta personalizacija idući korak u razvoju domaćeg turizma.

Hoteli i agencije žele točno znati tko su im gosti i s njima žele biti u izravnom kontaktu, a sve da bi im mogli ponuditi personalizirano iskustvo. Hrvatski startupi, poput InSkyja i Lemaxa, koji mogu digitalizirati domaće hotele i agencije, te Rentlija i MyRenta, koji mogu digitalizirati manje hotele, hostele i male iznajmljivače, nametnuli su se kao rješenje. Nude tehnološku podlogu da se oni lakše mogu nositi sa stranim platformama.

Usto, s obzirom da tvrtke poput InSkyja i Lemaxa poslovanje temelje na izravnoj naplati hotelima, a ne gostima, njihova su rješenja domaćim turistčkim igračima, i kratkoročno i dugoročno povoljnija. Trošak im ne skalira s brojem gostiju kao na Booking.comu već po drugim parametrima, primjerice broju prodanih licencija hotelima i agencijama. Zato su hoteli i agencije, iako sada mogu raditi i vlastite web portale, u potrazi za alternativom Bookingu, Expediji i Airbnbu. Jednako kao što su domaće web trgovine u potrazi za marketplaceima, poput eKupi, Njuškala, Bazzara i drugih, na kojima mogu dodatno oglašavati svoju ponudu. Automatizacija takvih poslova više nije skupa, jer su se i hoteli i agencije digitalizirali.

Dodatno, takav razvoj gura fintech revolucija, odnosno veliki interes novih financijskih igrača da se različiti postojeći, ali i novi proizvodi prodaju na nove načine. Također i interes samih hotela i agencija da uz pomoć fintecha, ali i drugih tvrtki nude atraktivnije turističke proizvode: potencijalno povezane s osiguranjem, kreditiranjem, geolociranjem turista, praćenjem potrošnje itd. Cijelo jedno novo područje kao stvoreno za razvoj podatkovne ekonomije. I onda na sve to dodajte još i “Cro karticu”, prvi konkretan fintech destinacijski projekt hrvatske Vlade. Znači, karticu poput VISA-e ili Mastercarda s kojom će hrvatski radnici moći plaćati smještaj i druge turističke usluge. Teško je vjerovati da će upravo strane platforme, poput Booking.coma i Expedije koje su prijavljene Europskoj komisiji zbog sumnje u narušavanje tržišnog natjecanja ili pak platforme poput Airbnba protiv koje se bori niz i europskih i američkih gradova zbog pritiska na tržište iznajmljivanja nekretnina (kao i zbog ne baš odrješitog stava tih platformi po pitanju obveznog plaćanja svih turističkih davanja) dobiti službenu podršku da iskoriste jedan ovakav novi moment.

Utjecaj na potrošnju

Otud prilika za jednog ili više domaćih igrača. Prva takva prilika unazad desetljeća, a koja je moguća jer će se kroz “Cro karticu” izravno utjecati na domaću potrošnju i time stvoriti nova baza na kojoj se može razvijati biznis u Hrvatskoj. A upravo je jedna takva baza nedostajala za razvoj lokalne, hrvatske konkurencije stranim platformama s obzirom da inače ne bi bilo nikakve financijske računice da se ona pokrene. Neće zbog toga nestati Booking.com, Expedia ili Airbnb, ali bi poslovanje domaćim turističkim igračima u 2021. moglo postati ugodnije.