U trenutku kada sankcije na ruske energente mijenjaju energetsku kartu Europe, Hrvatska se pozicionira kao ključni igrač regije. Proširenje skladišnih kapaciteta Janafa u Omišlju, s dodatnih 480 tisuća m³, nije samo infrastrukturni pothvat – to je strateški odgovor na geopolitičke tenzije i tržišne izazove.

Dok se NIS bori s američkim sankcijama, a MOL kritizira, Janaf jača svoju ulogu u osiguravanju stabilnosti opskrbe, gradeći temelje za Hrvatsku kao energetsko čvorište jugoistočne Europe.

Povećanje skladišnih kapaciteta Janafa dolazi u ključnom trenutku za regiju jugoistočne Europe, kada sankcije Europske unije na ruske energente mijenjaju dotadašnje obrasce opskrbe. Hrvatska infrastruktura, uključujući Janaf i LNG terminal na Krku, postaje vitalna za osiguravanje alternativnih pravaca i izvora energije.

Dodatnih 480 tisuća prostornih metara kapaciteta u Omišlju (šest spremnika od po 80 tisuća m³) omogućit će veću fleksibilnost u skladištenju sirove nafte, čime se smanjuje rizik od nestašica u uvjetima nestabilnog globalnog tržišta. Ta investicija ne samo da jača energetsku otpornost Hrvatske, već i povećava sposobnost da opskrbljuje susjedne zemlje, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, čime se učvršćuje regionalna stabilnost.

Interesi vs pritisci
Sankcije protiv NIS-a, čiji je većinski vlasnik Gazprom, značajno su poremetile suradnju između Janafa i NIS-a, koji je dosad bio važan klijent. Produženje dopusnice za rad na 30 dana ukazuje na privremeni karakter rješenja, ali dugoročna neizvjesnost ostaje. Ako se suradnja prekine, Srbija bi mogla preusmjeriti opskrbu preko Mađarske i MOL-a, što bi osnažilo mađarski utjecaj u regiji. Taj scenarij stavlja Hrvatsku u poziciju da mora uravnotežiti vlastite interese s regionalnim pritiscima, dok istovremeno čuva svoju ulogu u opskrbnom lancu.

MOL-ove kritike o nedostatku kapaciteta Janafa mogu se tumačiti kao dio šireg strateškog nadmetanja između Hrvatske i Mađarske za dominaciju u energetskom sektoru jugoistočne Europe. Janaf tvrdi da postojeći kapacitet od 1,48 milijuna m³ zadovoljava trenutne potrebe, no planirano proširenje pokazuje proaktivni pristup prilagođavanju budućim tržišnim zahtjevima. Nadmetanje ima i političku dimenziju: Hrvatska nastoji učvrstiti svoju energetsku neovisnost i smanjiti ovisnost o vanjskim akterima, dok Mađarska kroz MOL želi zadržati kontrolu nad regionalnim tokovima energenata.

Projekt proširenja terminala u Omišlju, financiran iz vlastitih sredstava Janafa, pokazuje financijsku snagu tvrtke i njezinu sposobnost da samostalno provodi strateške investicije. Uvrštavanje projekta na listu strateških investicija dodatno potvrđuje njegovu važnost za nacionalnu ekonomiju.

Predviđeni početak radova 2026. godine ovisi o pravovremenom ishođenju dozvola, uključujući procjenu utjecaja na okoliš, što ukazuje na uravnotežen pristup između gospodarskog razvoja i ekološke odgovornosti. Uspješna realizacija projekta povećat će konkurentnost Janafa na tržištu, privući nove klijente i osigurati stabilne prihode u uvjetima promjenjive potražnje za naftom.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

Javna rasprava i procjena utjecaja na okoliš ključni su za legitimitet projekta. Izgradnja novih spremnika u Omišlju mora zadovoljiti stroge ekološke standarde, posebice s obzirom na blizinu Jadranskog mora i osjetljivost obalnog ekosustava. Transparentnost u procesu bit će presudna za dobivanje podrške lokalne zajednice i izbjegavanje potencijalnih protesta. Ako Janaf uspije uskladiti ekološke zahtjeve s infrastrukturnim ciljevima, projekt bi mogao poslužiti kao primjer održivog razvoja u energetskom sektoru.

Proaktivna uloga
Proširenje kapaciteta Janafa nije samo tehnički pothvat, već i strateški potez. U uvjetima geopolitičkih tenzija i energetske tranzicije, sposobnost prilagođavanja novim okolnostima ključna je za očuvanje suvereniteta i ekonomske stabilnosti. Smanjenje ovisnosti o ruskim energentima i jačanje domaće infrastrukture omogućuju Hrvatskoj da igra proaktivnu ulogu u europskom energetskom sustavu. Istovremeno, projekt povećava otpornost na buduće krize, poput naglog rasta cijena ili prekida opskrbe, što je osobito važno u trenutnoj globalnoj klimi.

Povećanje skladišnih kapaciteta Janafa predstavlja višeslojnu investiciju – u infrastrukturu, energetsku sigurnost i geopolitički utjecaj. Hrvatska ovim potezom ne samo da pruža odgovor na aktualne izazove, poput sankcija na ruske energente i preusmjeravanja regionalnih tokova opskrbe, već i postavlja temelje za dugoročnu konkurentnost i otpornost na buduće krize.

Uspješna realizacija projekta, uz poštivanje ekoloških standarda i uključivanje lokalne zajednice, omogućit će Hrvatskoj da se trajno pozicionira kao ključno energetsko čvorište jugoistočne Europe. Time se smanjuje ovisnost o vanjskim akterima, jača nacionalni suverenitet u energetskom sektoru i osigurava stabilnost u vremenima globalnih turbulencija, čime Hrvatska preuzima proaktivnu ulogu u oblikovanju energetske budućnosti regije.