Ovo je trebala biti godina normalizacije nakon Covida, ozdravljenja tržišta rada i oživljavanja gospodarskog rasta. Ipak, ispostavilo se da je to razdoblje prožeto geopolitičkim prestrojavanjima, stalnim poremećajima u opskrbi i nestabilnostima financijskog tržišta, a sve se to odvija u kontekstu rastućih inflatornih pritisaka i ograničenog prostora za kreiranje politika.

Zahvaljujući takvom razvoju događaja, najnoviji podaci Indeksa Brookingsa i Financial Timesa za praćenje globalnog gospodarskog oporavka (TIGER) pokazuju ukupni gubitak zamaha rasta, sa znatnim odstupanjima među zemljama u njihovoj ranjivosti na nepovoljna domaća i međunarodna kretanja.

Rat u Ukrajini, ponovni porast oboljelih od bolesti Covid-19 u Kini i nedostatak opcija makroekonomske politike dostupnih većini vlada učinit će 2022. teškom godinom za globalni rast. I premda se čini da su disruptivni učinci pandemije bolesti Covid-19 obuzdani u većini dijelova svijeta, potencijal za pojavu novih varijanti znači da će to ostati nepoznanica.

Porast geopolitičkih napetosti pogoršao je globalne poremećaje u lancu opskrbe. Budući da cijene već rastu, a potražnja se donedavno dobro držala u većini najvećih gospodarstava, sazreli su uvjeti za eskalaciju inflatornih pritisaka diljem svijeta.

Što je još gore, većina vlada i središnjih banaka teško će ojačati potražnju ako ona pokaže znakove usporavanja uslijed sve veće gospodarske neizvjesnosti i financijske nestabilnosti. Povjerenje potrošača i poslovno povjerenje već su doživjeli udarac, što je loše za potrošačku potražnju, a posebno za poslovna ulaganja.

Odvikavanje od ruskog plina
Američko gospodarstvo i dalje napreduje: brojke zaposlenih i nezaposlenih vratile su se na razinu zabilježenu prije pandemije; industrijska proizvodnja bila je snažna, a ukupna domaća potražnja ostaje snažna, što služi kao glavni pokretač globalnog rasta.

Međutim, američkim Federalnim rezervama prijeti gubitak kontrole nad narativom o inflaciji, što znači da bi mogla biti prisiljena pooštriti monetarnu politiku još agresivnije nego što je signalizirala, povećavajući rizik od značajnog usporavanja rasta u 2023. godini.

Visoke cijene nafte, inverzija krivulje prinosa (kada je prinos na kratkoročni dug veći nego na dugoročni dug) i divlja kretanja burze ukazuju na rasprostranjene slutnje predstojećih poteškoća.

U međuvremenu, odlučnost Kine da se drži svoje strategije nulte stope Covida čini se sve neodrživijom. Potrošačka potražnja, ulaganja i proizvodnja pokazuju znakove slabljenja, što bi moglo imati posljedice izvan Kine.

S pozitivnije strane, cijene stanovanja ujednačile su se, financijski pritisci povukli, a inflacija potrošačkih cijena i dalje je relativno umjerena. Kineska vlada i središnja banka stoga imaju više prostora za manevriranje nego donositelji politike u drugim velikim gospodarstvima i tako će vjerojatno donijeti više poticajnih mjera za suzbijanje slabljenja zamaha rasta.

Međutim, predanost vlade kontroliranju dugoročnijih financijskih rizika ostat će ograničavajući čimbenik.

Gospodarstva eurozone sudjeluju u teškoj zadaći da se što prije odviknu od ruskog prirodnog plina. To bi moglo neizmjerno poremetiti neke industrije, iako sa skromnim i kratkotrajnim ukupnim udarom na rast. Ako smanjena opskrba energijom počne uzimati danak, snažan oporavak njemačkog gospodarstva postat će mnogo klimaviji.

Slično tome, oporavak Japana potaknut potrošnjom već je iskočio iz kolosijeka zbog disruptivnih učinaka omikrona, što je narušilo izglede za održiv oporavak. A nakon što se oporavilo od pandemije, gospodarstvo Velike Britanije kreće u teško razdoblje, s rastućom inflacijom, većim porezima i poremećajima u lancu opskrbe koji prate zastrašujući skup globalnih poteškoća.

Škripac se također pooštrava na mnogim gospodarstvima s tržištima u nastajanju i razvoju koja su već patila od porasta globalne inflacije, rasta dolara i nepovoljnih financijskih uvjeta (što je ograničavalo njihov pristup stranim fondovima).

Međutim, glavne valute na tržištu u nastajanju općenito su se dobro držale, odražavajući skromne zahtjeve za financiranje deficita tekućeg računa platne bilance i zdravih zaliha deviznih rezervi. A skok cijena sirovina dobra je vijest za neka gospodarstva u razvoju.

Balansiranje visokih uloga
Iako Indija uživa nagli gospodarski oporavak, visoka inflacija i rast cijena nafte mogli bi ugroziti rast ako se pokažu postojanima. Brazil, također, doživljava skroman oporavak rasta, ali uz predsjedničke izbore u listopadu i dalje ga pritišće politička nestabilnost. A rusko gospodarstvo, naravno, pogođeno je kombinacijom trgovinskih i financijskih sankcija.

To neće izravno utjecati na globalni rast, jer Rusija čini jedva 2% globalnog BDP-a; ali s obzirom na važnost te zemlje kao izvoznika robe, njen rat u Ukrajini pridonijet će cjenovnim pritiscima, što će zauzvrat ograničiti manevarski prostor drugih središnjih banaka.

Donositelji politike pred sobom imaju zastrašujuće balansiranje visokih uloga. U većini gospodarstava monetarna politika ograničena je inflatornim pritiscima, a fiskalna politika ograničena je visokim razinama javnog duga. Održavanje globalnog gospodarstva na razumnom putu rasta zahtijevat će usklađeno djelovanje kako bi se riješili temeljni problemi.

Osim ograničavanja poremećaja uzrokovanih pandemijom i upravljanja geopolitičkim napetostima, donositelji politika morat će razmotriti usmjerenije mjere, kao što su ulaganja u infrastrukturu, kako bi povećali dugoročnu produktivnost, a ne samo ojačali kratkoročnu potražnju. Za to će biti potrebna unutarnja politička volja i usklađena međunarodna suradnja, a obje će i dalje biti depresivno oskudne.