Vukovar je prije svega industrijski grad, grad proizvodnje, velike i raznolike industrijske tradicije, s profesionalnim ljudima, te grad malog i srednjeg poduzetništva. S druge strane, to je grad s ispodprosječnim BDP-om u Hrvatskoj, u kojem prevladava sektor trgovine.

Vukovar treba izrasti u moderni srednjoeuropski grad u skladu sa zelenim oporavkom. Uporabom bioekonomije, kružnog gospodarstva, kreativnih industrija, smanjenjem ugljičnog otiska u proizvodnji i digitalizacijom Vukovar može učiniti značajne promjene, posebice u svojoj gospodarskoj zoni i na Dunavu.

Vukovar stoji ponosito već osam stoljeća na Dunavu, rijeci koja daje snagu i poticaj svim vidovima života ljudi u tom kraju, od poljoprivrede, preko prehrambene i tekstilne industrije, do energetike i industrije zaštite okoliša i građevinarstva.

Prema strukturi zaposlenosti, najviše ljudi radi u sektoru prerađivačke industrije, njih 29,45%, zatim slijedi trgovina i građevinski sektor. A 92% gospodarstva čine male i srednje tvrtke.

Prema prihodima, s udjelom od 76,7%, najviše sudjeluju tvrtke iz područja opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, što nije čudno jer se na području Vukovara nalazi najveći opskrbljivač plinom u Hrvatskoj.

Rast gospodarske zone

Zaposleno je 10.400 osoba. Zaposlenost je rasla od 2016. do 2018. Grad Vukovar uložio je dosta u razvoj gospodarske zone, koja je danas gotovo 95% popunjena, a u njoj radi 679 radnika, što je značajno povećanje u posljednjih šest godina. Gospodarska zona bi bila upravo onaj dio Vukovara u kojem bi se mogli provesti temelji zelenog oporavka i digitalizacije.

Struktura gospodarstva Vukovara nepovoljna je te u kvalitativnom smislu zaostaje za onom na razini Hrvatske, dominantno je učešće trgovine (35,8%), međutim, trgovina veći dio prometa ostvaruje prodajom uvezenih roba.

Vukovar danas ima gotovo 52% niži BDP nego 1991. godine kada je bio oko 20% iznad prosjeka Hrvatske. Nakon 2000. BDP se malo popravio, ali nikad se nije vratio na razinu iz 1991. godine.

Evidentno je i dalje zaostajanje pojedinih djelatnosti u strukturi gospodarstva Vukovara u odnosu na ostatak zemlje i to u segmentima prijevoza i skladištenja, djelatnosti pružanja smještaja te uslužnih djelatnosti u turizmu, opskrbi električnom energijom i parom, informacijama i komunikacijama.

Za strukturu gospodarstva Vukovara karakteristično je znatno veće učešće primarnog sektora, dok je učešće sekundarnog sektora, odnosno prerađivačke industrije, znatno manje od razine u ostatku Hrvatske.

Prosječna je neto plaća u Vukovaru 2019. godine bila 4496 kuna. Broj tvrtki se kreće oko 550 što čini udio od 25% ukupnih tvrtki u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Dobar je podatak da vukovarske tvrtke ostvaruju čak 73,3% ukupnog izvoza u toj županiji, uz značajan doprinos energetskog sektora.

Grad ima više gospodarskih uzdanica. Tehnostan, proizvođač, distributer i opskrbljivač toplinskom energijom, jedna je od kvalitetnijih i inovativnijih gradskih tvrtki. Tehnostan je dobro ustrojena kompanija i primjer po inovacijama mnogim tvrtkama u zemlji.

U Vukovaru posluje PPD, koji je najveći poslovni subjekt u gradu. Izrasli su u jednu od najvećih energetskih i plinskih kompanija u Hrvatskoj i regiji. Posjeduju kogeneraciju na biomasu, razvijaju se i još napreduju.

Borovo je donijelo razvoj

Vukovar je prepoznatljiv i po proizvodnji biogoriva. Zeleni plan i nove smjernice NECP-a daju nadu da će možda jednog dana u taj grad doći goriva budućnosti, u gradskom i međugradskom prometu. U Vukovaru postoji tvornica Biodizel koja je trenutačno “konzervirana”.

Postoje planovi za njeno ponovno pokretanje jer je to jedina hrvatska tvornica određenog tipa biogoriva. Tržište postoji, proizvodila je 35.000 tona biogoriva godišnje, što bi pokrivalo značajni dio potrošnje, do 40% hrvatskog tržišta. Međutim, stalno se nešto čeka.

Prehrambeni div Vupik u posljednjih nekoliko godina odličan je u svim područjima rada, od ratarstva i povrtlarstva, stočarstva preko vinogradarstva i vinarije, do izgradnje silosa i moderne sušare na Dunavu.

Luka Vukovar, koja je nastala iz Vupika, jedan je od simbola grada.

Luka je u posljednjih nekoliko godina snažno napredovala, rasuti teret dobro se prevozi. Zanimaju se i za goriva budućnosti.

Yasenka, tvornica medicinskih proizvoda i lijekova, otvorila je novi pogon 2014. Ustrajnim radom i stalnim ulaganjem u kvalitetu svojih proizvoda Yasenka postaje nezaobilazan čimbenik gospodarskog oporavka Vukovara. Tu je, naravno, i Borovo, tvornica gume i obuće nastala 1934. godine.

Vukovar je s tom tvornicom dobio industrijski i urbani razvoj te doživio demografsku, društveno-ekonomsku, kulturnu, morfološku i funkcionalnu razvojnu transformaciju. Industrija u Borovu bila je najsnažniji razvojni impuls Vukovara i šireg područja vukovarskog kraja. Gradnjom industrijskih pogona i naselja uz tvornicu došlo do transformacije prostora, gospodarstva i društva.

Geopolitički i prometni položaj Vukovara odličan je, uz Dunav tu je i cestovni i željeznički transport, a u blizini je i zračna luka Klisa.

Svi preduvjeti su tu. I ostaje pitanje možemo li taj grad na Dunavu s velikim potencijalom ponovno pretvoriti u industrijsko središte regije. I stvoriti novu priču, s manje onečišćenja, s klimatski neutralnim i resursno učinkovitim gradom.