Izaslanici iz više od 190 zemalja nedavno su se okupili u Lisabonu na Konferenciji Ujedinjenih naroda o oceanima, najvažnijem događaju po tom pitanju ove godine. Otvarajući sastanak, glavni tajnik UN-a António Guterres pozvao je vlade “da podignu razinu ambicije za oporavak zdravlja oceana”.

Vlade moraju poslušati tu molbu. Klimatske promjene postale su stalan čimbenik propadanja oceana. Porast razine mora, degradacija koraljnih grebena i zabrinjavajući vremenski uvjeti na obali upućuju na sumornu budućnost ekosustava koji obuhvaća gotovo tri četvrtine našeg planeta.

Ali ako je jedna stvar bila očita u Lisabonu, to je da se sve veći broj vlada – od Fidžija do Sjedinjenih Američkih Država – počinje obrušavati na sektor koji se oslanja isključivo na najprljavija i najviše zagađujuća fosilna goriva: međunarodnu pomorsku industriju.

Maršalovi Otoci, SAD, Kenija i Danska pozvali su na hitnu akciju kako bi se postigao pomorski promet s nultim emisijama do 2050., dok je glavni tajnik UN-a vršio pritisak na sektor da “predstavi vjerodostojne planove” za postizanje tog cilja.

Pomorski promet najučinkovitiji je način prijevoza za većinu robe, prevozeći oko 80% svih proizvoda kojima se trguje svake godine. Tako će i ostati. No, globalni pomorski promet emitira više od milijardu tona ugljikovog dioksida godišnje, što odgovara emisijama 243 elektrane na ugljen.

Nedavne projekcije pokazuju da bi se problem mogao još pogoršati jer bi emisije iz pomorskog prometa do 2050. dosegnule 90 – 130% razine iz 2008. ako ne poduzmemo mjere.

Međunarodna pomorska organizacija, specijalizirana agencija UN-a koja regulira pomorski promet, mora igrati ključnu ulogu u smanjenju emisija povezanih s pomorskim prometom i poboljšanju energetske učinkovitosti te industrije.

Međunarodna pomorska organizacija trenutačno revidira svoju klimatsku strategiju za 2018., čiji je cilj smanjiti emisije pomorskog prometa za najmanje 50% do sredine stoljeća.

Plovila s nultim emisijama
Ohrabrujuće je da se sve veći broj država članica Međunarodne pomorske organizacije zalaže za usklađivanje sektora s ciljem nultih emisija do 2050. utvrđenim Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. SAD, Velika Britanija i još 12 zemalja otvorilo je ovo pitanje na prošlogodišnjoj Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP26) u Glasgowu, skrećući više globalne pozornosti na pomorski promet nego ikad prije – barem što se tiče UN-ovih klimatskih summita.

No, postavljanje dalekog roka za dekarbonizaciju nije dovoljno, s obzirom na opetovana upozorenja klimatskih znanstvenika da je globalno zagrijavanje na putu da dosegne 1,5 ° Celzijev stupanj, u odnosu na predindustrijske razine, do 2037. – a ne 2050. godine. Međunarodna pomorska organizacija mora poslušati znanstvenike i nastojati osigurati sporazum među državama članicama tijekom tekućih pregovora o uklanjanju emisija iz pomorskog prometa znatno prije sredine stoljeća.

Osim toga, zemlje moraju utvrditi postupno rastuće ciljeve smanjenja emisija za ključne gospodarske sektore, sa skromnim ciljevima već za 2025., nakon čega slijede ambiciozniji ciljevi za 2030. i 2040. Primjerice, istraživači su predložili smanjenje emisija pomorskog prometa za najmanje 34% do 2030. kako bi se do 2050. dosegla nula.

Konkretna dekarbonizacija korak po korak na globalnoj razini potaknut će zemlje na postupni pomak industrije od ugljikovodika prema čistim i održivim gorivima. Europska unija već kreće tim putem predlažući uključivanje emisija iz pomorskog prometa na svoje tržište ugljika i utvrđivanjem ciljeva održivosti goriva u pomorskom prometu.

Istinski ambiciozna klimatska strategija Međunarodne pomorske organizacije mogla bi potaknuti val zelenih inovacija u pomorskoj industriji.

Poduzeća bi svoju dobit od više milijardi dolara morala uložiti u razvoj i prihvaćanje čistih goriva kao što su zeleni vodik, zeleni amonijak i baterijske tehnologije te u zamjenu svojih flota na fosilna goriva plovilima s nultim emisijama. Usput bi trebala poboljšati energetsku i operativnu učinkovitost svojih flota, što je jedan od najbržih načina za smanjenje klimatskog onečišćenja pomorskog prometa.

Čvrst ciljevi i konkretne mjere
Za mnoge ljude širom svijeta, bilo da svijet postavlja jasne ciljeve za čisti pomorski promet i uspijeva ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 ° C, a ne na 2 ° C ili više, egzistencijalno je pitanje. Male otočne države koje su već na prvoj liniji klimatske krize najviše su izložene riziku od globalnog porasta temperature iznad tih razina, kako je istaknuto u nedavnom izvješću UN-ova Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.

Ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C, a ne na 2 °C, može smanjiti porast razine mora u ovom stoljeću za deset centimetara, što znači da će deset milijuna ljudi manje biti izloženo riziku od poplava na obali.

U deklaraciji UN-ove konferencije o oceanima navedeno je da Međunarodna pomorska organizacija mora hitno uskladiti svoje klimatske ambicije s ciljevima Pariškog sporazuma o globalnom zatopljenju i postaviti “jasne privremene ciljeve” kako bi “što prije” počela smanjivati emisije stakleničkih plinova u pomorskoj industriji.

To je dobrodošao premda odavno zakašnjeli korak. Vlade i brodarske tvrtke, u suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom, sada moraju tu ambiciju pretočiti u čvrste ciljeve i konkretne mjere.

© Project Syndicate, 2022.