Hrvatska je, uz Sloveniju i Rumunjsku, u 2018. zabilježila jedan od najvećih porasta poljoprivredne proizvodnje među zemljama Europske unije zahvaljujući dvoznamenkastom skoku biljne proizvodnje, pokazali su podaci Eurostata objavljeni krajem studenoga.

Prema tim podacima Hrvatska je ostvarila vrijednost poljoprivredne proizvodnje od 17,3 milijarde kuna, odnosno 2,3 milijarde eura. Na oporavak poljoprivrede u 2018., utjecao je rast vrijednosti biljne proizvodnje za 11,9 posto, dok je proizvodnja u stočarstvu, koja je motor razvoja poljoprivrede, i dalje nastavila padati i to po stopi od tri posto. U 2017. biljna je proizvodnja stagnirala, dok je proizvodnja u stočarstvu također pala tri posto. Vijest da je Hrvatska u 2018. zabilježila veću vrijednosti proizvodnje, unijela je dozu optimizma i vjerovanje kako je ovaj rast uvjetovan sve značajnijim ulaganjima u poljoprivredu kroz mjere Zajedničke poljoprivredne politike, kako kroz prvi stup, odnosno izravne potpore, tako i kroz drugi, možda i još važniji, “investicijski stup”, odnosno kroz provedbu mjera iz Programa ruralnog razvoja.

Bez kontinuiranog rasta

Uvidom u novu statistiku zasijanih površina, proizvedenih količina te prinosa pojedinih kultura u biljnoj proizvodnji za 2018. godinu, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), lako je zaključiti da se rast vrijednosti proizvodnje ipak može pripisati dobroj klimatskoj godini u kojoj smo imali veće proizvedene količine, a time naravno i veću vrijednost outputa. Na rast poljoprivrede u 2018. godini utjecale su i veće sjetvene površine, posebice kod žitarica, ali i visoki prinosi i velike količine proizvedenih kultura u voćarstvu, povrtlarstvu te vinogradarstvu.

Stručnjaci Smartera u svojima analizama stalno upozoravaju kako hrvatska poljoprivredna proizvodnja ima velike oscilacije, ovisno od godine do godine, a posebice je to očito u voćarstvu i povrtlarstvu. Uvjereni smo kako je uzrok tome slaba razina ulaganja u agrotehnološke mjere, povećanje produktivnosti kroz nova znanja i uvođenje novih tehnologija u proizvodnji i dr. Potpuno je izostalo okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, zbog čega u konačnici nema kontinuiranog rasta, već je on povremen, s velikim godišnjim oscilacijama. DZS je ovih dana objavio i nove procjene za 2019. godinu. Tako bi vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi ove godine mogla iznositi 8,24 milijardi kuna, što je pad od 4,9 posto u odnosu na godinu ranije. Očekuje se da će vrijednost outputa poljoprivredne proizvodnje biti smanjena za 2,5 posto i da bi output mogao iznositi oko 16,87 milijardi kuna. Novi podaci pokazuju kako se bruto dodana vrijednost procjenjuje na 7,59 milijardi kuna pa se očekuje pad od 5,5 posto. Uloženi rad u poljoprivredi u ovom razdoblju isti je kao i godinu prije, dok se indeks realnog dohotka u poljoprivredi, po jedinici godišnjeg rada, procjenjuje se na 46.461 kn, što je manje za 4,1 posto. Ove pesimistične procjene samo potvrđuju naše stavove da je potrebno dugoročno promijeniti poslovne modele u poljoprivredi te uvažiti strateške mjere koje će poljoprivredu usmjeriti da postane biznis, a ne socijalna kategorija.

Novi pad cijena

Naime, za hrvatsku poljoprivredu važan je kontinuirani rast i ulaganja, podizanje produktivnosti i veća proizvodnja po konkurentnim cijenama. Kada je riječ o cijenama, u 2019. godini očekuje se novi pad cijena u usporedbi s prethodnom godinom i to kod biljnih proizvoda za 0,6 posto te stočnih proizvoda za 1,9 posto.

Kada se analiziraju podaci proizvodnje u 2018. vidljivo je da smo imali zasijano pod pšenicom 135.708 ha, što je za gotovo 20.000 ha više nego godinu ranije.

U 2017. proizvodnja pšenice iznosila je 628.322 tone, dok je 2018. povećana na 738.363 tone. Iako je kukuruza zasijano nešto manje nego u 2017., proizvodnja, uz prosječan prinos od odličnih 9,1 tone po hektaru, povećana je na 2,15 milijuna tona, što je za gotovo 600.000 tona više. Rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje povukla je soja i uljana repica čija je proizvodnja bila veća za 37.423 tone, odnosno za 20.000 tona. Količinski gledano, u proizvodnji povrća veliki je rast proizvodnje zabilježen kod kupusa i luka (crvenog i bijelog). Najznačajnije povećanje bilo je kod voća. Jabuke su rasle sa 56.570 tona na čak 93.467 tona, dok je kod mandarina proizvodnja povećana sa 19.011 na čak 47.676 tona. Povećana je i proizvodnja grožđa sa 116.307 na 146.242 tone.

Zaustaviti pad stočarstva

Kontinuirani pad stočarstva posebno zabrinjava. Broj goveda pao je s 451.000 na 414.000 komada, broj svinja sa 1,12 milijuna komada na 1,05 milijuna, a jedino je kod peradi rast bio veći za oko milijun komada. Analiza Smartera, kao i vizija i strategija poljoprivrede koju smo izradili, upozorava kako je mjerama agrarne politike posebno važno zaustaviti negativne trendove u stočarstvu i gubitak stoke.

Trendovi u ovoj godini ponovo su negativni, a zabrinjava informacija da se sada i proizvođači tovne junadi (jedan od vrlo profitabilnih sektora u stočarstvu) suočavaju s globalnom krizom.

Zbog značajnog uvoza roba s povlaštenom carinom na tržište EU, posebice iz zemalja s kojima su sklopljeni novi trgovinski ugovori (Kanada, zemlje Južne Amerike), na tržištu su se pojavile nove količine mesa niže kvalitete i nižih cijena nego one koje ostvaruju EU farmeri.

I u svinjogojstvu je globalno širenje svinjske kuge utjecalo na poremećaje na tržištu svinjskog mesa. Ogromna potražnju iz Kine već je dovela do rasta cijena. Kako je Hrvatska u svinjogojstvu imala ogroman pad te smo veliki uvoznici svinjskog mesa.

Ovaj trend nije dobar, ali bi se mogao pretvoriti u novu razvojnu šansu, ako bi se na vrijeme krenulo s mjerama koje bi mogle utjecati na revitalizaciju i rast ove proizvodnje.