Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju (EU) počela primjenjivati pravila Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u zadnjoj godini programskog razdoblja 2007.-2013.

Prije su postojale znatne razlike između hrvatskog modela potpora i onoga EU. Od 2015. naši će poljoprivrednici u duljem razdoblju do 2020. imati konzistentna, jasna, stabilna te uglavnom nepromjenjiva pravila po kojima će im se isplaćivati poticaji.Ta stabilnost važna je za planiranje proizvodnje, novčanih tijekova, plaćanja kredita, dobavljača itd.Ulazak u EU na kraju jednog razdoblja i početak drugog te česte promjene sustava poticaja negativno su utjecale na snalaženje u tim kompliciranim modelima. Stoga je u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava u 2013. upisano 192.670 poljoprivrednih gospodarstava, a poticaje ih prima manje od 100 000.Unija je pravni temelj ZPP-a postavila još 1962. Otad je prošla nekoliko velikih reformi.

Početkom 60-ih bilo je potrebno povećati proizvodnju hrane i konsolidirati poljoprivredni sektor. Potom je trebalo povećati produktivnost, stabilizirati tržišta, osigurati dostupnost proizvoda i razumne cijene hrane. Tada su prevladavale proizvodno vezane potpore koje su postupno dovele do viškova poljoprivrednih proizvoda, a time i pada cijena. Zbog toga je početkom 21. stoljeća počelo odvajanje potpora od proizvodnje. Uvedeno je jedinstveno plaćanje koje je vezano uz poljoprivredne površine uz mogućnost nekih proizvodno vezanih potpora u posebno osjetljivim sektorima (npr. proizvodnja goveđeg i ovčjeg mesa).

U fokusu ruralni krajevi 
Danas se ciljevi ZPP-a vežu uz očuvanje ruralnih krajeva, unapređenje životnog standarda ljudi koji žive na tim područjima, poticanja okolišno održive proizvodnje i opskrbu sve većeg broja potrošača zdravstveno ispravnom i sigurnom hranom.Kad usporedimo povijesni tijek ZPP-a i ciljeve koji su bili utvrđeni sa stanjem u hrvatskoj poljoprivredi nailazimo na vrlo težak zadatak. Hrvatska poljoprivreda ima, naime, teškoća u dostizanju ciljeva koje su europske zemlje s razvijenom poljoprivredom davno ostvarile.Ulaskom u EU našli smo se u situaciji da primjenjujemo zajedničku politiku te konkuriramo razvijenim poljoprivrednim zemljama. Moramo primijeniti sve standarde i pravila na poljoprivredu koja je slabo konkurentna, čiji su prinosi u ponekim kulturama i više puta manji od onih u razvijenim poljoprivrednim zemljama.

Opterećujući su i podaci o korištenom zemljištu. Prosjek kojim raspolaže hrvatski proizvođač znatno je niži od prosjeka EU. Da ne govorimo o zemljama kao što su Njemačka i Francuska, gdje je prosjek i do deset puta veći. Prema podacima Eurostata, hrvatski nositelji poljoprivrednih gospodarstva imaju najlošiju obrazovnu i dobnu strukturu u EU. Samo njih pet posto ima osnovno ili puno poljoprivredno obrazovanje, za razliku od EU 27, gdje je taj udio oko 30 posto. Čak 60 posto nositelja OPG-a su stariji od 55 godina, dok je to u EU 27 oko 50 posto, a npr. u Austriji samo 26 posto.

Potaknuti okrupnjavanje 
Hrvatskim modelom poticaja koji smo izabrali, u okviru zadanih pravila EU, maksimalno su uzeti u obzir struktura naših gospodarstava, mogućnost povećanja proizvodnje te zaštita svih sektora koji su posebno osjetljivi i koji su u dosadašnjem sustavu imali proizvodno vezane potpore. Želimo proizvođačima dati mogućnost stabilna nastavka proizvodnje te očuvati, koliko je to moguće, njihova povijesna prava. Bilo bi nedopustivo da se proizvođačima koji su bili poticani kroz specifične potpore, koji su investirali u izgradnju tehnološki opremljenih poljoprivrednih kapaciteta, te koji su opterećeni kreditnim zaduženjima, smanjiti iznos prava na plaćanje te na taj način onemogućiti njihov razvoj.

U našem modelu izravnih plaćanja, za koji ćemo godišnje imati 423 milijuna eura, nismo nikoga isključili s liste aktivnih poljoprivrednika. Odlučili smo se za dodjelu novih prava za izravna plaćanja kako bismo omogućili svima koji do 15. svibnja 2015. dobiju državno poljoprivredno zemljište u zakup ili poljoprivredno zemljište steknu na drugi način da im se utvrde nova prava za te hektare. U obzir smo uzeli i podatak da našim stočarima nedostaje više od 90.000 hektara  zemljišta za konkurentnu proizvodnju stočne hrane i očekujemo da ćemo taj nedostatak otkloniti.Opredijelili smo se za prebacivanje sredstava iz fonda ruralnog razvoja u fond u izravna plaćanja u maksimalno dopuštenom iznosu, a to je oko 50 milijuna eura. Provodit ćemo preraspodjelu plaćanja poljoprivrednicima. U tu svrhu koristit će se 10 posto godišnje omotnice za prvih 20 ha svakog poljoprivrednog gospodarstva. Tako želimo pokrenuti okrupnjavanje zemljišta, povećati plaćanje za manje i srednje poljoprivrednike, istodobno očuvati osnovno plaćanje, u kojem se prema svim izračunima nalazi gotovo 50 posto svih povijesnih prava na plaćanje koja su poljoprivrednici dobivali po dosadašnjem modelu.Pravilima ZPP-a utvrđeno je da se do 2019. mora provesti izjednačavanje vrijednosti prava. Uzimajući u obzir dosadašnji model izravnih plaćanja i povijesno proizvodno vezanu komponentu, Hrvatska će provoditi djelomično izjednačavanje.

To znači da će vrijednost pojedinačnih prava koja su manja od nacionalnog prosjeka rasti, a ona koja su veća padati. Pritom nijedno pravo na plaćanje neće imati jediničnu vrijednost nižu od 60 posto nacionalne jedinične vrijednosti u 2019., niti će ijedno gospodarstvo izgubiti više od 30 posto početne vrijednosti prava.Novost su zelena plaćanja (30% omotnice), prema kojima svi proizvođači koji raspolažu površnima većim od 10 ha obradivog zemljišta moraju poštovati pravila raznolikosti usjeva, očuvati površine trajnih pašnjaka, a oni koji imaju više od 15 ha obradivog zemljišta dužni su poštovati pravila o ekološki značajnim površinama od pet posto kao što su zemlja na ugaru, terase, živice, rubovi šuma itd.

Poticaji i zadrugarima
Za proizvodno vezana plaćanja odvojit ćemo maksimalno dopuštena sredstva (15 posto), i to dva posto za proteinske usjeve, a ostalih 13 posto za osjetljive sektore koje smo odabrali: proizvodnja mlijeka, ovčjeg i kozjeg mesa, goveđeg i telećeg mesa, šećerne repe te se prvi put uvode poticaji za voće i povrće za proizvođače koji se organiziraju u zadruge, proizvođačke grupe po pravilima EU.Vrlo je pozitivan program za mlade, kojima će se davati dodatna potpora za prvih 25 hektara. Pod mladim poljoprivrednicima podrazumijevaju se oni u dobi do 40 godina koji prvi put osnivaju poljoprivredno gospodarstvo ili su ga osnovali unatrag pet godina od podnošenja prvog zahtjeva. Za mlade je dodatni zahtjev završeno srednjoškolsko obrazovanje odgovarajućeg smjera ili završene edukacije koje će se organizirati za njih.Nakon opsežne javne rasprave i usvajanja novog modela na Vladi do 1. kolovoza Europskoj ćemo komisiji poslati naš model s uvjerenjem da smo izabrali najbolja moguća rješenja za razvoj poljoprivrede.