U međunarodnoj se javnosti puno raspravlja o tome dolazi li nova recesija i hoće li biti duboka te jesu li gospodarski problemi već započeli. Ispravno tumačenje raspoloživih podataka pruža osnovu za potvrdan odgovor na sva tri navedena pitanja.

Tako rezultati nedavne ankete proizvođača u eurozoni upućuju na zaključak da je u zadnjem kvartalu 2022. godine došlo do smanjenja industrijske proizvodnje. Što se tiče objektivnih podataka, oni nisu najsvježiji, ali jasno ukazuju na postojanje gospodarskih problema. Industrijska je proizvodnja u listopadu 2022. godine pala 2 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom.

Nije teško objasniti opisana ekonomska kretanja. S jedne strane, realna domaća potražnja smanjla se zbog poskupljenja uvoznih roba, posebno energenata. S druge strane, poskupljenje domaćih roba također je umanjilo količinu kupljenih proizvoda.

Na daljnja kretanja domaće potražnje u eurozoni utjecat će restriktivna monetarna politika. Naime, Europska je središnja banka značajno podigla kamatne stope te donijela druge mjere koje djeluju u istom smjeru.

Rast novčane mase
Jedan od učinaka takve politike je usporavanje rasta novčane mase (M1) s 9,1 posto u siječnju 2022. godine na samo 2,4 posto u studenom. Vrlo je vjerojatno da je stopa rasta novčane mase postala još niža u prosincu. Toliko niska stopa rasta novčane mase u prošlosti je donosila opadanje realne domaće potražnje. Riječ je, dakle, o pretjerano restriktivnoj politici.

Poznato je da se utjecaj monetarne politike na realna gospodarska kretanja očituje s razmjerno velikim vremenskim odmakom. Stoga je politika Europske središnje banke u 2022. godini znatno povećala vjerojatnost pojave ozbiljne ekonomske krize u 2023. godini.

Iz istih se razloga povećala vjerojatnost nastanka duboke recesije i u SAD-u. Američka je središnja banka tijekom 2022. godine podigla gornju granicu ključne kamatne stope s 0,25 na čak 4,5 posto. Osim toga, najavljeno je njezino daljnje podizanje.

U ovom je slučaju također riječ o pretjerano restriktivnoj politici. O tome svjedoči činjenica da je došlo do takozvanog izvrtanja krivulje prinosa na američkim financijskim tržištima. Nastalo je nenormalno stanje u kojemu su kamatne stope na kratkoročne kredite postale veće od kamatnih stopa na dugoročne kredite.

Kako se financijski posrednici zadužuju na kraći rok, a plasiraju kredite na duži rok, takvo stanje reducira profitabilnost njihova poslovanja, a time i opseg kreditiranja te domaću potražnju.

Američko je gospodarstvo zabilježilo pozitivnu stopu rasta u trećem kvartalu 2022. godine zahvaljujući veoma ekspanzivnoj fiskalnoj politici te izvozu relativno skupih energenata, posebno u Europu. Vrijednost američkoga robnog izvoza u Europsku uniju bila je u prvih deset mjeseci čak 57 posto veća nego u istom razdoblju prethodne godine.

Ankete američkih proizvođača, međutim, ukazuju na promjenu trenda u četvrtom kvartalu 2022. godine. Osim toga, objektivni podaci potvrđuju da je u listopadu i studenom došlo do blagog pada industrijske proizvodnje. U skoroj će budućnosti spomenuto izvrtanje krivulje prinosa snažno djelovati na američko gospodarstvo i donijeti značajno smanjenje realnog BDP-a.

Negativna ekonomska kretanja u eurozoni i SAD-u, premda neće biti vremenski potpuno usklađena, u velikoj će se mjeri podudarati i time međusobno osnaživati. Stoga se u gotovo svim zapadnim zemljama može očekivati dolazak duboke recesije tijekom 2023. godine, posebno u njezinoj drugoj polovini.

Produktivnost radnika
Ozbiljna ekonomska kriza u Europi i Americi donijet će, kao i svaki puta do sada, teške socijalne posljedice. Milijuni ljudi ostat će bez posla. Ponovno će se pojaviti masovna nezaposlenost koja će vjerojatno dosegnuti vrhunac u 2024. godini.

Najviše će se pogoršati položaj najmanje produktivnih radnika u EU zbog njezine politike podizanja minimalne plaće i povećavanja pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima. Kombinacija opadanja potražnje za radom i rasta cijene rada imat će izrazito negativan učinak na zaposlenost radnika s nižim kvalifikacijama.

Povijesno promatrano, nadolazeća gospodarska kriza nije ništa novo, ni u pogledu opsega, ni u pogledu uzroka. Velika recesija u 2008. i 2009. godini, na primjer, bila je također posljedica pretjerano restriktivne monetarne politike.

Što je korijen sadašnje politike središnjih banaka u Europi i Americi? Riječ je o reakciji na velik rast cijena izazvan najprije ekstremno ekspanzivnom monetarnom politikom koja je vođena za vrijeme pandemije te istodobnim poremećajima u ukupnoj ponudi zbog provedbe epidemioloških mjera, a nakon toga i politikom ekonomskih sankcija prema nekim državama koje izvoze energente.

Na kraju, nameće se pitanje je li moguće nekako izbjeći razvoj događaja prema prethodno navedenom prognostičkom scenariju. Takva mogućnost postoji. Ako bi cijene energenata oštro pale, onda bi gospodarska kriza bila znatno blaža. Ostvarenje spomenute mogućnosti, međutim, malo je vjerojatno.

* Članak odražava autorova osobna gledišta koja se ne smiju smatrati službenim stajalištima institucije u kojoj radi.