Stopa inflacija nastavlja obarati višedesetljetne rekorde – kako u području eurozone, tako i u SAD-u. Prošli mjesec ta je stopa iznosila 8,6% u eurozoni te 9,1% u SAD-u, u odnosu na isto razdoblje otprije godinu dana, dok je istovremeno u Hrvatskoj probila dvoznamenkastu psihološku granicu, našavši se na visokih 12,1%.

Kupovna moć građana osjetno slabi, a nominalni prinosi na bankovnu štednju i oročene depozite nisu ni izdaleka dostatni kako bi nadomjestili gubitak vrijednosti fiat valuta. Među glavnim uzrocima visoke inflacije koja izjeda štednju i kupovnu moć građana često se ističu poremećaji na strani ponude i potražnje uzrokovani ratom u Ukrajini, energetskom krizom u Europi, prehrambenom krizom te predstojećom recesijom globalnih razmjera.

Renomirani ekonomist Nouriel Roubini u intervjuu za Bloomberg izjavio je kako nas uskoro čeka stagflacijsko-dužnička kriza, svojevrsna sinteza stagflacijskih kriza iz 80.-ih i dužničke krize iz 2008. godine.

U svjetskim medijima također se nižu najave o mogućoj globalnoj recesiji unutar narednih 12 mjeseci, što je među ostalima nedavno obznanio i predsjednik američkog Sustava federalnih rezervi, Jerome Powell.

Ništa manje utješne riječi nije imala ni šefica MMF-a, Kristalina Georgieva, navevši kako se svjetska recesija “ne može isključiti” te kako će “2022. biti teška, a 2023. možda još teža.”

Investitori traže sigurna utočišta
Dok se svjetska gospodarstva i financijska tržišta suočavaju s uzastopnim krizama, mnogi investitori sve više povjerenja polažu u ulaganje u zlato smatrajući kako se radi o sigurnom utočištu očuvanja vrijednosti tijekom svih oblika društvenih i ekonomskih poremećaja. Cijena zlata u eurima tako je u prvih šest mjeseci 2022. godine narasla za 8,7%.

Cijena zlata pritom je zabilježila snažan rast i u drugim važnim svjetskim valutama poput japanskog jena, britanske funte, indijskog rupija i kineskog juana, s izuzetkom američkog dolara koji je u zadnje vrijeme bitno ojačao, potaknuvši upravo na taj način uspješnost zlata u drugim svjetskim valutama.

Kako trenutno stvari stoje, fenomen visoke inflacije ostat će s nama još neko vrijeme, nasuprot ranijim predviđanjima da je riječ samo o prolaznoj pojavi. Dok je tako, potražnja za zlatom ima veliki kapacitet za rast i može očekivati još veći broj ulagača.

Trend okretanja investitora ka zlatu nije novost jer je ono u mnogobrojnim povijesnim navratima izgradilo svoju reputaciju kao instrument koji najbolje štiti vrijednosti imovine na dugi rok, s naglaskom na periode visoke inflacije i hiperinflacije.

Štoviše, zahvaljujući kumulativnom rastu cijene zlata od 440% u posljednja dva desetljeća, gledano u eurima, te u prosjeku preko 8.6% na godišnjoj razini, investitori koji ulažu u zlato lakoćom ostvaruju pozamašne prinose.

Zlato čuva vrijednosti
Vratimo li se na razdoblje Velike recesije koja je otpočela 2008. godine, možemo ustanoviti kako je cijena zlata unutar tri recesijske godine narasla za vrtoglavih 200%, što znači ne samo da su ulagači u zlato u tom periodu zaštitili vrijednost svojih investicija, već su ostvarili i značajne prinose, po mogućnosti kompenzirajući gubitke na drugim instrumentima kao što su dionice i ostali vrijednosni papiri.

Vrlo sličan fenomen uslijedio je 2020. godine tijekom nešto kraće recesije uzrokovane pandemijom koronavirusa, kada je cijena zlata porasla za više od 30%.

Mnogi investitori također predviđaju nastupanje sličnog fenomena i u predstojećoj globalnoj recesiji koja nas najvjerojatnije čeka iza ugla.

Nastavak inflacijskih strahova mogao bi gurnuti još veći broj pojedinačnih ulagača, središnjih banaka, investicijskih fondova i drugih financijskih institucija ka ulaganju u zlato koje se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u neizvjesnim vremenima.

Iako nas čeka izgledna recesija te posljedičan rast potražnje i cijene zlata, u ovom trenutku zlato je i dalje relativno podcijenjeno što znači da se iz perspektive iskusnih ulagača radi o idealnom trenutku za kupovinu po povoljnijoj cijeni.