Solarna energija zvijezda je prelaska na čistu energiju jer donosi velike koristi za klimu, troškove života i energetsku sigurnost. S prosječnom godišnjom stopom rasta od gotovo 30 posto tijekom posljednjeg desetljeća, tržište solarne energije doživjelo je brzu preobrazbu.

Ono što je nekoć bila snažno subvencionirana tehnologija obnovljive energije, sada je lako dostupno uvriježeno rješenje, bilo da je potrebno napajati nebodere u velikim gradovima ili isporučivati električnu energiju malim poduzećima u ruralnim područjima.

Solarna energija postala je sve privlačnija opcija za proizvođače električne energije i potrošače. U 2023. godini dodaci svjetskom kapacitetu obnovljive energije porasli su za 50 posto, a većina toga bila je solarna fotonaponska energija.

Uslijed politika koje su već na snazi u više od 130 zemalja, čini se da će solarna energija nastaviti igrati glavnu ulogu do kraja ovog desetljeća. U usporedbi s prethodnih pet godina, očekuje se da će se uvođenje solarne fotonaponske energije do 2030. više nego udvostručiti u velikim gospodarstvima poput SAD-a, Kine, Europske unije, Indije i Brazila.

Rast, ali nedovoljan
Pad troškova bio je ključni pokretač ovog rasta, a cijene solarnih panela pale su za gotovo 50 posto u 2023. Kombinacija nižih troškova, skalabilne proizvodnje i brzog postavljanja znači da je solarna fotonaponska energija jeftinija od novih elektrana na fosilna goriva na većini tržišta. Štoviše, prednosti solarne energije mogu se pojačati kada su uparene sa skladištenjem energije kao što su baterije ili spojene na veće, fleksibilne sustave putem mreža za isporuku pouzdanih izvora energije.

Ipak, unatoč neviđenom rastu solarne energije posljednjih godina, svijet mora utrostručiti svoj kapacitet obnovljive energije do 2030. godine. Na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Dubaiju (COP28) prošle godine, sve su se zemlje složile da je postizanje ovog cilja neophodno kako bi cilj od 1,5 stupnjeva Celzija za globalno zatopljenje bio nadohvat ruke.

Tvorci politika imaju zadatak osigurati regulatornu sigurnost za privatni sektor; povećati ulaganja u solarne i druge obnovljive izvore energije, skladištenje električne energije i mrežnu infrastrukturu; smanjiti birokraciju i ukloniti administrativne prepreke; i poboljšati pristup financiranju, osobito za projekte u gospodarstvima u nastajanju i u razvoju.

Srećom, čak ni visoka inflacija i stezanje opskrbnih lanaca nisu spriječili dramatičan pad troškova solarne fotonaponske energije. No, budući da je ovaj trend uglavnom posljedica ogromnih kineskih ulaganja u proizvodnju solarnih panela, međunarodni lanac opskrbe solarnom energijom postao je vrlo koncentriran.

Kako se rast solarne fotonaponske energije nastavlja, proizvodnja će morati postati diverzificiranija kako bi se osigurali otporni lanci opskrbe. Inicijative kao što su američki Zakon o smanjenju inflacije, indijski poticaj za proizvodnju i Akt EU-a o industriji s nultom neto stopom emisija bit će ključne za izgradnju i revitalizaciju domaćih industrija čiste energije.

Solarna energija bit će ključna za zadovoljavanje sve većih potreba za energijom, ne samo u gospodarstvima u nastajanju i u razvoju, gdje tvorci politika nastoje pomoći svojim građanima u ostvarenju težnji u gospodarstvu uz ograničavanje emisija stakleničkih plinova.

Za mnoge zemlje obnovljivi izvori energije poput solarne energije također mogu smanjiti ovisnost o uvozu energije, ograničiti izloženost globalnim poremećajima u opskrbi i dugoročno poboljšati energetsku sigurnost. Ali usporedno s razvojem tehnologije i ponašanja potrošača, rast će i potreba za složenijom energetskom infrastrukturom.

Ulaganja u mreže
U trenutačnoj situaciji, ulaganja u proširenje mrežne infrastrukture ne idu u korak s rastom tehnologija čiste energije, a to odgađa uvođenje novih projekata, uključujući solarnu energiju. Planiranje i dovršetak novih elektroenergetskih mreža često traje 5 do 15 godina, dok je za nove projekte obnovljivih izvora energije potrebno samo 1 do 5 godina.

Da situacija bude još gora, ulaganja u mreže, koja trebaju doseći više od 600 milijardi dolara godišnje do 2030., ne slijevaju se u regije kojima je to najpotrebnije. Ulaganja u mrežu u mnogim gospodarstvima u nastajanju i u razvoju znatno su ispod razina potrebnih za zadovoljavanje snažnog rasta potražnje za električnom energijom i za proširenje pristupa.

Ovaj nedostatak predstavlja priliku koja se ne smije propustiti. Solarna fotonaponska energija ima ogroman potencijal za opskrbu električnom energijom mnogim milijunima ljudi koji je trenutno nemaju, od kojih je većina u Africi. Ali pristup financiranju je ključan. Mnoga gospodarstva u nastajanju i u razvoju (s izuzetkom Kine) propuštaju trenutni val ulaganja u čistu energiju zbog visokih troškova kapitala za nove projekte. Premija rizika koju ulagači zahtijevaju za ulazak na manje etablirana tržišta izravno potkopava konkurentnost solarne energije.

Uklanjanje ove prepreke iziskuje djelovanje vlada, multilateralnih razvojnih banaka i drugih kako bi se smanjili troškovi kapitala na tim tržištima. Situacija je hitna. Kako bismo ograničili globalno zatopljenje na 1,5 °C, moramo više nego utrostručiti godišnja ulaganja u čistu energiju u gospodarstvima u nastajanju i u razvoju u sljedećem desetljeću.

Rast solarne energije pokazuje što je moguće. Ako tvorci politika uspiju prevladati preostale tehnološke, regulatorne i financijske prepreke, cilj COP28 o utrostručenju kapaciteta obnovljive energije do 2030. bit će nadohvat ruke – sa solarnom energijom na čelu. Ali ako se ne riješi problem tih prepreka, energetska tranzicija zaobići će mnoge zemlje, a to će biti daleko od onoga što je svijetu potrebno.

© Project Syndicate 2024.

* Koautor članka je Ajay Mathur, generalni direktor Međunarodnog solarnog saveza