Otkako je Rusija napala Ukrajinu EU je napravila divovske korake naprijed u svojstvu geopolitičkog aktera. Paket sankcija Rusiji bez presedana, pojačavan iz dana u dan, vjerojatno bi uskoro mogao uključivati i izvoz ugljena, nafte i plina, kojim bi ugriz sankcija mogao biti još čvršći; tako paket potpore Ukrajini vrijedan 100 milijardi eura, uključujući oružanu pomoć koja prolazi kroz EU čvorište u Poljskoj, predstavlja vrste odgovora o kojima su vanjskopolitički analitičari mogli samo sanjati i to samo prije nekoliko tjedana.

Široka definicija sigurnosti za nadolazeći obrambeni summit koji je francusko predsjedanje EU sazvalo za 10. ožujak u Versaillesu, naglašava kako se nešto temeljito promijenilo u razumijevanju europskih čelnika o potrebi zajedničkog djelovanja u okviru svjetskih prijetnji.

No novo istraživanje, koje je ECFR naručio u siječnju 2022. godine, sugerira da je oklijevanje europskih čelnika oko kolektivne obrane svojih strateških interesa – i vrijednosti – sve do prijelomnog trenutka ruske invazije, možda uvelike bilo svedeno tek na grubo podcjenjivanje europskih javnih potpora produbljivanju sigurnosne suradnje.

Ovo nerazumijevanje od strane europskih kreatora politike imalo je visoku cijenu. Putin je godinama testirao u kojoj je mjeri EU bila spremna stati u obrani posthladnoratovskog poretka, a zapravo i same vladavine prava unutar EU.

Njegova aneksija Krima, ubojstvo Litvinenka i napadi na Skripalove, zatvaranje oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, neki su od najistaknutijih primjera ovog procesa. No iza kulisa, ranjivost Europljana na kibernetičke napade, kampanje dezinformacija i samo uplitanje u internetske izborne debate, također su bili ključni elementi ove slike.

Temeljem slabih reakcija Europljana na takve testove, njegova se računica svodila na to kako neće biti snažne reakcije na njegovu invaziju Ukrajine. A sada opet imamo rat u Europi.

Obrana vladavine prava
Nesreća u svoj toj tragediji je bila u tome što se činilo kako europska javnost dijeli Putinovu prosudbu da europska sigurnosna suradnja još uvijek nije dovoljno snažna kako bi se nosila s prijetnjama zbog kojih su zabrinuti.

Čak i u tjednima prije ruske invazije na Ukrajinu, kada je provedeno naše istraživanje, veći broj ispitanika je podržao potrebu za europskom suradnjom radi zajamčene sigurnosti na njihovim granicama i kako bi se uhvatilo u koštac s budućim pandemijama.

No kada smo upitali kako se osjećaju glede odgovora EU na dosadašnju uključenost Rusije u istočnoj Europi (Ukrajina i Bjelorusija), većina je imala negativne osjećaje. Najčešći je odgovor bio uplašen (31%), ali je 15% bilo ljuto, a 11% tužno.

Čini se da su, ako ih je sputavao strah od nedostatka domaće političke potpore, europski čelnici sada mogli krenuti brže nego što su to učinili u svojim sankcijama kako bi upozorili Putina da će posljedice ulaska u Ukrajinu biti teške.

Odgovor na ruski napad na Ukrajinu pravi je test europskog suvereniteta i naše sposobnosti zaštite europskog načina života. No čini se kako europski birači također vjeruju da obrana međunarodne vladavine prava – samog sustava koji Putin napada – mora početi kod kuće.

Na pitanje koje mjere treba poduzeti protiv država članica EU koje krše demokraciju i vladavinu prava, većina se složila sa svakim od oštrih odgovora koje smo ponudili. Tako 61% smatra da bi EU trebala imati ovlast javne kritike vlada (61%), 58% podupire uskraćivanje strukturnih fondova dotičnoj državi članici, 52% podržalo je njihovo pravo glasa u Vijeću EU.

Naš kredibilitet u traženju od Putina da igra po pravilima potkopan je nemogućnošću da sve države članice igraju po njima unutar EU, što je vjerojatno dodatno pojačalo njegov osjećaj kako bi invazija na Ukrajinu mogla biti brza i relativno neosporena operacija. Ako prekršimo vlastitu pravnu stečevinu EU, kako uopće možemo dizati galamu oko njegovog nepoštovanja međunarodnog prava?

EU ostaje najbolji izbor
U ovim mračnim vremenima ipak postoji bljesak svijetla. Iako nešto kasnije nego što je to moglo biti, od 24. veljače se čini kako je čvrst stav Europske unije u pogledu invazije vjerojatno ojačao stav Europljana da je EU njihov najbolji izbor u ovim zastrašujućim svjetskim okolnostima.

Iako je 58% ispitanika uvjerenja da njihov nacionalni politički sustav ne funkcionira, a velika većina vjeruje da međunarodna suradnja ne donosi globalna dobra – 71% glede klime, a 60% po pitanju koronavirusa – potpora EU je i nadalje visoka.

Tako 59% Europljana podupire nastavak članstva svoje zemlje u EU-27, a 10 od 12 država članica koje su obuhvaćene ispitivanjem prevladava mišljenje da sustav unutar EU funkcionira.

Premda nažalost kasni pokazati za što je sposobna, EU sada ima priliku udvostručiti produbljivanje sigurnosne suradnje kako bi Putinu pokazala da će troškovi njegovog okrutnog i neopravdanog rata biti previsoki, te ima priliku oblikovati poslijeratni poredak koji se nazire.