Nakon svih zavrzlama, pomicanja, problema, političkih igara i pregovora, došao je i taj dan, Velika Britanija više nije članica Europske unije, ili kako je rekao jedan od zastupnika u Europskom parlamentu – Velika Britanija ostaje dio Europe, ali ne i dio Europske unije.
Što se tiče utjecaja Brexita na domaću ekonomiju u petak je Hrvatska gospodarska komora poslala vrlo umirujuće priopćenje u kojem čelnik HGK Luka Burilović ističe kako se ne očekuju dramatične promjene. “Udio robne razmjene s UK-om čini tek 1 do 2 posto naše ukupne razmjene pa se potencijalno usporavanje potražnje s Otoka ne bi smjelo ozbiljnije odraziti na hrvatsko gospodarstvo.
Nekakve ozbiljnije promjene bi mogle osjetiti pojedine branše poput izvoznika farmaceutskih proizvoda koji čine 15 posto našeg ukupnog izvoza u UK, a mogući su i sekundarni utjecaji uslijed odgađanja investicijskih projekata, eventualnog uvođenja viznog režima ili nekog drugog ograničenja državljanima EU”, naglašava Burilović. Prema pokazateljima HGK, neki veliki potresi ne bi se trebali osjetiti ni u najvažnijem trgovinskim partnerima Hrvatske unutar Unije. Sudeći prema ovome, ali i nekim drugim istupima gospodarstvenika, čini se da pitanje odlaska Velike Britanije ostaje prije svega političko pitanje, a tek onda gospodarsko.
Izostala solidarnost u krizi
Iako će Brexit utjecati na uplate u EU proračun pa time i isplate iz njega, čini se da nakon cijele histerije, priča o praznim policama, slomovima burze, bijegu investitora i sl. za sada stvari ostaju poprilično slične. Međutim ono što se mora otvoriti kao pitanje, iako nije izravno povezano s gospodarstvom, moglo bi dugoročno imati posljedice po sve članice i nečlanice Unije – a to je pitanje jačanja populizma, državnog protekcionizma i gospodarstava s Istoka koja velikom brzinom mijenjaju ne samo transfer novca i financijsku moć nego i poziciju geostrateškog utjecaja.
Kako će na sve to reagirati oslabljena Unija teško je predvidjeti. EU bez 66 milijuna stanovnika, bez jednog od velikih uplatitelja u proračun, vojno i na globalno planu politički jake članice, svakako više nije ista. I koliko god se oni koji podržavaju EU hvale, ponekad i pretjerano, kako je na gubitku jedino Velika Britanija, oni malo racionalniji svakako su svjesni kako je na gubitku i Unija. Odlazak jedne članice i to na način kako je to izvela Velika Britanija svakako pokazuje otuđenje Bruxellesa od građana, ali i od osnovne ideje EU.
“Ujedinjeni u različitosti” trebao je biti moto koji povezuje kulture, narode i poštuje sve, od najmanjeg entiteta do onih najvećih. Tako je to zamišljeno, uz lakši protok ljudi, roba i novca te stvaranje jedinstvenog tržišta koje svim pruža jednake prilike. Međutim, već dugo Bruxelles pokazuje kako ta utopijska ideja nastala krajem Drugog svjetskog rata baš i nije zaživjela.
Tu činjenicu nabolje je otkrila kriza 2008. koja je moćnu Uniju podijelila na bogate sjeverne zemlje i one siromašnije južne, zvane PIGS. Nije se tu baš vidjelo puno solidarnosti na djelu. Jer dok su Grci ostajali bez lijekova, Njemačka je uvela dodatne mjere štednje. Naravno ne samo u matičnoj državi nego cijeloj EU.
Kriza otkriva slabosti Unije
Ulazak velikih nacija u Uniju poput Poljaka i Mađara također je otkrio da veliki mogu i krenuti putem desničarenja i “umjerene diktature” – stvari koje se malima nikad ne bi tolerirale. Kao i otvoriti i zatvoriti svoje granice prema potrebi, što je pokazala migrantska kriza.
Odlazak Velike Britanije sada bi, kada krenu pregovori i dogovori, opet mogao pokazati kako je Europska unija odlično zamišljena i kako odlično funcionira u smirenom i stabilnom vremenu. Ali Unija je ta koja sve svoje slabosti i boljka otkriva s prvom naznakom krize.
Takva asocijacija mora vrlo brzo odrasti i razumjeti da je veći dio vremena u nekoj krizi, a puno manji u stabilnosti. To Bruxelles mora prvo razumjeti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu