Europska komisija objavila je najnovije rezultate redovne ankete o ekonomskom raspoloženju (ESI) u europodručju i EU u cjelini. Ne baš neočekivano, srpanjski nalazi pokazuju na osjetan pad sentimenta, što je od dijela analitičara već iščitano kao signal da je blizu recesija (što će se očitovati u nižim stopama rasta 2022.), ali i da u međuvremenu inflatorni pritisci počinju lagano jenjavati.

Vrijednost ESI-ja pala je za više od četiri postotna boda (ispod dugoročnog prosjeka), pri čemu je kod članica eurozone pad u prosjeku bio nešto izraženiji, čemu je svakako pridonijelo naglašenije pogoršanje sentimenta u Njemačkoj i Španjolskoj kao velikim ekonomijama. I pokazatelj očekivanja zaposlenosti (EEI) je značajno splasnuo, iako je još iznad svog dugoročnog prosjeka, priopćili su jučer iz EK.

U padu industrijskog povjerenja presudan utjecaj ima sve veća energetska kriza. Knjige narudžbi su se pogoršale, zalihe su na povišenim razinama, a proizvodni planovi smanjeni.

Dok je povjerenje u maloprodaji i građevinarstvu palo znatno umjerenije, ekonomski analitičari pomalo neočekivanim smatraju nemalo nazadovanje pokazatelja raspoloženja u uslužnom sektoru.

To je, naime, suprotno procjeni Europske središnje banke da će rast u trećem tromjesečju i dalje biti podržan potpunim ponovnim otvaranjem gospodarstva s više putovanja ljudi i solidnim rastom turizma.

Pad potrošnje
Usto, i povjerenje potrošača pod utjecajem visoke inflacije i sve većih troškova energije posustaje. Nalazi ankete sugeriraju i da su izgledi za osobnu financijsku situaciju te namjere velikih kupnji u državama eurozone u sljedećih 12 mjeseci na najnižim razinama.

U osvrtima na anketu primjećuje se, pak, kako i tržište rada, koje je bilo veliki oslonac potrošnje, pokazuje znakove slabljenja. Iako je pokazatelj očekivanog zapošljavanja još uvijek iznad dugogodišnjeg prosjeka, u padu je već peti mjesec zaredom.

Očekivanja potrošača o inflaciji u srpnju ostala su nepromijenjena, ali jasne naznake hlađenje gospodarstva trebale bi ublažavajuće djelovati na cjenovne pritiske. Tako su, primjerice, očekivanja prodajnih cijena pala u sva četiri poslovna sektora obuhvaćena istraživanjem, a u industriji signaliziraju postupno popuštanje problema s opskrbom.

“Budući da je recesija sada očito iza ugla, moć tvrtki u određivanju cijena vjerojatno će se smanjiti. Inflacija će ostati previsoka u nadolazećim tromjesečjima zahvaljujući cijenama energije i nekim sekundarnim učincima koji će se tek ostvariti, ali temeljna inflacija trebala bi doseći vrhunac najkasnije u prvoj polovici 2023.”, smatraju u ING Thinku.

Iako vjeruju da će ECB u nadolazećim mjesecima, tj. u rujnu podići svoje stope za dodatnih 50 baznih bodova, vjeruju da bi prijetnja recesije mogla zaustaviti ciklus pooštravanja i prije kraja ove godine.

“Oblaci” recesije koji se nadvijaju nad europskim ekonomijama, barem trenutno i naizgled, u Hrvatskoj su još zasjenjeni nekim vedrijim slikama –  još jedne dobre turističke sezone, Pelješkog mosta…

Ono što je inače strukturna slabost hrvatske ekonomije (velika ovisnost o turizmu) i što se odrazilo u jačem padu BDP-a u prvoj godini pandemije koja je poharala industriju putovanja, sad bi, barem kratkoročno tj. u ovoj godini, trebalo poduprijeti rast BDP-a.

U HNB-u su tako nedavno povećali prognozu realnog rasta za 2022. na 5,5 posto, uz napomenu da bi se nepovoljne globalne okolnosti na domaće gospodarstvo mogle više odraziti iduće godine (prognoza rasta 2,5 posto) te da generalno prevladavaju negativni rizici.

S tim u vezi apostrofirali su moguće produljeno trajanje i/li dodatnu eskalaciju geopolitičke nestabilnosti kojom bi se ugrozila opskrba plinom u Europi, a što bi se onda prelilo i na domaće gospodarstvo kroz slabljenje inozemne potražnje, dodatno jačanje inflatornih pritisaka i dugotrajniju neizvjesnost.

Proračunski amortizeri
Dakako, i naši poduzetnici i građani itekako se već pribojavaju jeseni i novog vala troškovnih udara, ponajprije cijene energenata. Nadaju se da će nakon jučerašnje objave smjernica i preporuka za štednju energije Vlada za koji tjedan izaći i s “primjerenim” paketom konkretnih mjera pomoći gospodarstvu i kućanstvima za ublažavanje tereta rastućih troškova.

Neki pritom podsjećaju i da je inflacija pogodovala punjenju državnog proračuna. U prvoj polovici godine, naime, poreza je ukupno naplaćeno 19 posto više nego lani, za što je pak najzaslužnije 18-postotno povećanje polugodišnjih prihoda od PDV-a.

A to je bilo prije “glavne berbe” tijekom glavne turističke sezone koja bi s obzirom na cijene mogla i dodatno podebljati međugodišnji rast prihoda od oporezivanja potrošnje.

Ukratko, mnogi smatraju da bi država dio tog “viška” prihoda trebala vratiti građanima i gospodarstvu te drugi put ove godine intervenirati s ciljem ublažavanja troškovnih udara.

U pogledu recesijskih “oblaka” Hrvatska se umnogome uzda i u izdašna europska sredstva u okviru Plana za oporavak i otpornost i prateće investicije.

U Vladi se s tim u vezi već priprema dokumentacija o ispunjenju ključnih etapa (milestones) i ciljnih vrijednosti (targets) s rokom izvršenja 30. lipnja kojom treba potkrijepiti zahtjev za isplatu druge tranše od 700 milijuna eura.

Istodobno, novog ministra financija Marka Primorca uz pripreme proračuna za iduću godinu čekaju i pregovori sa sindikatima državnih i javnih službi. A uz kombinaciju dvoznamenkaste inflacije i recesijske rizike tj. usporavanje gospodarskog rasta, i izrada proračuna i pregovori  sa sindilkatima zasigurno će biti “skliskiji” teren nego inače.