U prošloj smo se kolumni dotaknuli važnosti korporativnog upravljanja nastavno na aferu u Ini. Osim važnosti sustava, upozorili smo i na važnu poruku koja se šalje odabirom primjerenih kadrova za najviše upravljačke dužnosti u kompaniji poput Ine.

Čini se da su se upravo ovime vodili Vlada RH i MOL, kao dva najveća dioničara, kada su predlagali nove članove Uprave. Štoviše, predložili su neke od najboljih i najkvalitetnijih kadrova koji su se već dokazali u sektoru i na tržištu.

Sve se ovo događa nakon što je Damir Škugor, direktor Sektora trgovine prirodnim plinom u Ini, uhićen u akciji USKOK-a i policije zbog sumnji na malverzacije s prodajom prirodnog plina iz Ine.

Uz njega su uhićene još četiri osobe, a sve ih se sumnjiči za zločinačko udruženje, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, pomaganja u tom nedjelu i pranja novca.

Ovih dana, policija i USKOK u okviru istog slučaja uhitili su još dvije osobe, a među njima je i rukovoditelj prodaje plina i energije u Ini, koji je bio Škugorov zamjenik i koji je supotpisivao sporne ugovore o prodaji plina.

I ovaj najnoviji razvoj događaja u slučaju Škugor korespondira sa stavovima i istupima predstavnika dva najveća dioničara, MOL-a i Vlade RH, te nove Uprave Ine koju predvodi Péter Ratatics, predsjednik Uprave.

Ratatics je neposredno nakon stupanja na dužnost odlučio javno istupiti i progovoriti o slučaju Škugor, pri čemu je dao do znanja da će inzistirati na rješavanju svakog detalja slučaja Škugor i da će poduzeti sve u svojoj moći da se slične situacije ne ponove.

Također, jasno je odaslao poruku da će preuzeti kontrolu nad situacijom i da je spreman na suradnju sa svima kojima je dobrobit kompanije i zaposlenika u interesu.

Gašo je vrhunski menadžer
Ne treba zanemariti niti postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju, kao ni stavove koje su iznosili predstavnici Vlade RH, prvenstveno premijer Plenković i resorni ministar Filipović.

Svi su oni pokazali odlučnost u ovoj situaciji, pa se i najnovija uhićenja u slučaju Škugor mogu smatrati izravnim i neizravnim rezultatima takvog djelovanja. Vratimo se ipak na Upravu Ine u koju su dva najveća dioničara imenovala neke od najboljih stručnjaka.

Péter Ratatics, predsjednik Uprave Ine, vrlo je dobro upoznat s poslovanjem Ine, s obzirom na to da je od 2011. do 2018. bio član Uprave Ine. Ratatics je odmah nakon završetka studija 2007. godine započeo karijeru u MOL-u i u toj je tvrtki ostvario izvanrednu karijeru.

Stekao je iznimno iskustvo u raznim područjima kao što su potrošačke usluge, organizacijski razvoj i ljudski resursi. Njegov najvažniji potez bio je strateška transformacija MOL Grupe pokrenuta 2016. godine.

Osim toga, pokazao se i kao pionir ponovnog promišljanja i reforme područja maloprodaje MOL Grupe i zaslužan je za porast EBITDA s 358 na 605 milijuna dolara u razdoblju između 2017. i 2021.. Godine 2019. primio je nagradu za Mladog menadžera godine od strane prestižne Mađarske udruge menadžera.

Krisztián Pulay, član Uprave Ine, pokazao se izvrsnim i u MOL-u i u Ini u području upravljanja projektima i investicijama u istraživanju te proizvodnji nafte i plina, kao i u razvoju rafinerija i marketinga, a ne treba zanemariti niti njegov široki uvid u energetsku industriju.

Nedavno je nadgledao pokretanje novog postrojenja za zeleni vodik u rafineriji Dunav, čime je obilježena ključna prekretnica u programu održivosti MOL Grupe. Trenutačno transformira poslovanje Rafinerija i marketinga.

Vjerojatno će javnosti najzanimljiviji biti Berislav Gašo. Vrhunski je menadžer MOL Grupe s jakim međunarodnim iskustvom u obrazovanju i profesionalnim iskustvom. Rođen je i odrastao u Njemačkoj, a roditelji su mu hrvatskog podrijetla.

Sebe opisuje kao kombinaciju “hrvatskog hardvera i njemačkog softvera”, s jasnom sposobnošću da doprinese Upravi Ine uz savršeno razumijevanje lokalnog konteksta. Gašo je izvršni potpredsjednik Istraživanja i proizvodnje MOL Grupe i jedan od najviše pozicioniranih Hrvata u tvrtki.

Diplomirani je inženjer strojarstva, ekonomije i poslovne administracije. Studirao je na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, Istraživačkom sveučilištu Massachusetts (MIT), Sveučilištu St. Gallen i Poslovnoj školi Harvard (HBS).

Miroslav Skalicki iskusni je menadžer i poduzetnik s 35 godina radnog iskustva u raznim tvrtkama iz energetskog sektora. Od 1991. do 2008. radio je za Shell, jednu od vodećih multinacionalnih kompanija iz sektora nafte i plina.

Kao generalni direktor Shella Hrvatska doveo je kompaniju među 100 najboljih tvrtki po profitabilnosti i pokrenuo nekoliko proizvodnih projekata na lokalnoj razini. Posljednjih 14 godina djeluje kao poduzetnik.

Hrvatski otkup nije opcija
Marin Zovko u Upravu Ine dolazi s pozicije člana Uprave Plinacra. Karijeru je započeo 2003. u Croscu, a iste godine prelazi u tvrtku Plinacro u Službu financija. Rukovoditelj Poslovne jedinice financiranja, planiranja i analize postaje 2006. godine, a 2008. rukovoditelj Službe financija.

Od 2009. do 2013. godine bio je direktor Sektora poslovnih funkcija. Godine 2013. imenovan je na mjesto predsjednika Uprave Plinacra. Po isteku mandata 2017. prelazi na radno mjesto eksperta i pomoćnika predsjednika Uprave.

U svibnju 2018. imenovan je članom Uprave Plinacra nadležnim za koordiniranje aktivnosti iz područja strateškog razvoja i investicija, financija i računovodstva, regulatornih pitanja te prodaje transportnih kapaciteta.

Hrvoje Šimović na poziciju člana Uprave Ine dolazi s pozicije redovitog profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na kojem radi od 2003. Šimović ima bogato iskustvo i u raznim konzultantskim poslovima u području fiskalne održivosti javnog sektora, procjene fiskalnih učinaka reformi i javnih politika, poreznog savjetovanja i strateškog planiranja u javnom sektoru.

Radio je kao konzultant za niz strukovnih organizacija, za privatni sektor, kao i za međunarodne institucije i konzultantske tvrtke te za javni sektor i javna poduzeća.

Ovi će se ljudi ubuduće baviti onime čime se Uprava i treba baviti – poslovanjem kompanije. Ina svakako ima značajan potencijal za razvoj te već neko vrijeme diversificira svoj portfelj. Prošlost nas uči – što manje politike u Ini, to bolje za kompaniju.

MOL Grupa i hrvatska Vlada stoga kao najveći dioničari Ine moraju postići dogovor o načinu na koji će se Inom upravljati. Hrvatski otkup dionica u vlasništvu MOL-a ili jednostrane izmjene Ugovora o međusobnim odnosima dioničara nisu opcije, a to je potvrdio i premijer Plenković.

Oba će suvlasnika sada proći kroz proces u kojem će se, za očekivati je, što prije i na što učinkovitiji način sve staviti u funkciju razvoja kompanije.