Poznato je da se načini na koje ljudi proizvode, nabavljaju i konzumiraju hranu značajno mijenjaju posljednjih desetljeća.

Prehrambene navike nastavljaju se razvijati i zbog tehnološkog napretka, mijenjajući potrošačke sklonosti, a svi su ti trendovi danas složeni u međusobnoj interakciji na različite načine.

Ponekad nismo uopće svjesni što jedemo i koliko je dug put od polja do našeg tanjura. U onom što jedemo najčešće sudjeluju brojni sudionici, od poljoprivrednika, prerađivačke industrije, veleprodaje, prodavača, a na kraju nam često hranu kuhaju i serviraju ugostitelji.

Kao rezultat promjene tehnologije, preferencija, globalizacije i demografije, industrija se razvija, a prehrambeni sustavi postaje složeniji i međusobno ovisni.

Ranije je bilo normalno da svaki od sudionika u tom lancu djeluje samostalno, obavlja svoj dio posla i suradnja među njima je bila vrlo jasna te se temeljila na tradicionalnim ulogama. Danas ne postoje tradicionalni lanci dobave, već krug međusobnih veza u kojem svatko od sudionika surađuje sa svima.

Tako poljoprivrednik postaje i prerađivač, distributer ili trgovac, maloprodaje sve češće pruža uslugu pripreme hrane, postaje i dostavljač krajnjem kupcu na kućni prag, ugostitelji također sve češće grade vlastite lance dostava ne čekajući da potrošač dođe na njihova vrata.

Švicarski prehrambeni div Nestle nedavno je kupio američku tvrtku za dostavu hrane Freshly za gotovo milijardu dolara, šireći se na unosan posao pripreme obroka za ljude koji zbog pandemije rijetko izlaze.

Iz Nestlea kažu kako je ovaj trend iznjedrila pandemija, ali će biti dugoročan jer potrošači sve više kupuju preko interneta i sve više jedu doma.

Visokotehnološke urbane farme

Dostava gotovih pripremljenih obroka ima izuzetno velike stope rasta diljem svijeta, a sada već trećina potrošača koristi takve usluge. Platforme koje povezuju ljude s uslugama rastu po enormno visokim stopama nezabilježenim do sada. Internet malim proizvođačima također omogućuje otvaranje novih mogućnosti komunikacije s kupcima i otvaranje novih tržišta.

Mala poduzeća imaju web stranice i objavljuju svoje ponude na društvenim mrežama, a dostupnost interneta smanjuje prepreke za ulazak prehrambenih poduzeća na tržište od kojih kupci već i putem pametnih telefona izravno naručuju hranu.

Tehnologija se brzo integrira u svaki dio industrije. Analitika podataka i digitalne platforme nude tvrtkama mogućnost razumijevanja preferencija kupaca na način koji ranije nije bio moguć. Tehnologija tvrtkama omogućuju dostupnost informacija putem personaliziranog pristupa, što je posebno važno zbog sve složenijih prehrambenih potreba potrošača.

Tako mobilne aplikacije i uređaji pružaju mogućnost praćenja zdravlja, osvještavaju ljude o hrani koju konzumiraju i utječu na oblikovanje preferencija. Potrošači sve više traže od tvrtki da im daju punu informaciju o svojim proizvodima ili načinu proizvodnje.

Sama proizvodnja hrane tako postaje “pametna”. Zato će prehrambene tehnologije omogućiti i revoluciju u načinu na koji proizvodimo hranu, pa se tako uz pomoć 3D pisača može proizvesti sintetičko meso.

Nove tehnologije istovremeno značajno povećavaju produktivnost smanjenjem troškova proizvodnje, dok farmeri preusmjeravaju poljoprivredu s ruralnih područja na visokotehnološke urbane zatvorene farme.

Sada je već moguće i pratiti lokaciju proizvoda u stvarnom vremenu, te pružiti transparentnost u cijelom lancu opskrbe.

Okreću se svježoj hrani

Način na koji biramo što, kada, kako i zašto jedemo postalo je složeno pitanje i ubrzano se mijenja. Naš odgoj, gdje živimo, u što vjerujemo i naše preferencije utječu i na izbor hrane.

Kroz povijest, potrošači su temeljili svoj odabir na temelju tri faktora: okusu, cijeni i pristupačnosti i to su bili tradicionalni faktori. Iako oni i dalje prevladavaju, u odabiru hrane dolaze do izražaja potpuno novi faktori kao što su: zdravlje, sigurnost, društveni utjecaj, iskustvo i transparentnost.

Prema nekim istraživanjima, gotovo pola kupaca kaže da na njihove navike potrošnje značajno utječu ovi novi faktori koji su još uvijek u razvoju i značajno rastu. Bitno je naglasiti da se novi faktori pojavljuju u svim skupinama potrošača, nevezano za spol, dob, kvalifikaciju ili regije iz kojih potječu.

Zdravlje i wellness najutjecajniji su od tih novih faktora te kupci odlučuju platiti više za zdravije proizvode. Potrošači se sve više okreću svježoj hrani, sirovoj hrani i neprerađenim proizvodima, a izbjegavaju hranu bogatu šećerom, mastima i aditivima.

Traže se i alternative za crveno meso, ali i održivi proizvodi koji su proizvedeni s većim stupnjem društvene odgovornosti i poštivanjem socijalnih pitanja, od svijesti o klimatskim promjenama do dobrobiti životinja te osiguranja dobrih uvjeta rada u kompanijama.

Nalazimo se u nesigurnom svijetu, prepunom izazova. Promjene su česte, brze i pod snažnim utjecajima geopolitičkih događaja, klimatskih promjena te pojave velikog broja novih tehnologija i inovacija. Sve to utječe da današnji poznati prehrambeni sustavi nisu prikladni te je potrebna njihova temeljita transformacija.

Puno toga je na prekretnici i korona kriza samo je snažnije ukazala da su promjene nužne zbog čega se svi moramo suočiti s njima i pokušati dati naš doprinos kako bi bili učinkoviti u proizvodnji i cijelom lancu dobave u sustavu proizvodnje i tržišta hrane.

Politike koje se donose moraju omogućiti da lanci vrijednosti hrane postanu transparentniji, a na proizvođačima hrane je zadatak da što učinkovitije koriste resurse kroz široko prihvaćanje dobrih poljoprivrednih praksi, zajedno s povećanjem dostupnosti i usvajanjem digitalizirane poljoprivrede i novih tehnologija, inovacija te navodnjavanja bez kojeg danas nema uspješne poljoprivrede.