Čelnici Brazila i drugih članica iz prvotne skupine BRICS-a, Kine, Indije, Rusije i Južnoafričke Republike, raspravljali su 2023. o suradnji na novoj zajedničkoj valuti. Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva glasni je zagovornik alternative američkom dolaru, dominantnoj svjetskoj valuti u posljednjih 75 godina, a ruski predsjednik Vladimir Putin javno je promicao tu ideju tijekom summita BRICS-a u listopadu mašući simboličnom novčanicom BRICS-a. Nove članice bloka – Egipat, Etiopija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati – vjerojatno će također biti uključene u novu zajedničku valutu.

Predloženi izazov dolaru već je izazvao bijes novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio uvođenjem osvetničkih carina od 100 posto zemljama koje odustanu od dolara. Prije dva tjedna Trump je upozorio članice BRICS-a da ne stvaraju ili podržavaju alternativnu rezervnu valutu. “Zahtijevamo da se ove zemlje obvežu da neće stvoriti novu valutu BRICS-a ni podržati bilo koju drugu valutu koja bi zamijenila moćni američki dolar, ili će se suočiti sa 100 posto carina”, izjavio je na vlastitoj društvenoj mreži Truth Social.

Projekt će izgledno propasti
Ovaj ultimatum uslijedio je nakon Trumpovih prijetnji da će uvesti carinu od 25 posto Meksiku i Kanadi ako ne uspiju obuzdati krijumčarenje fentanila u SAD, carinu od 60 posto na kinesku robu i carinu od 10-20 posto drugim trgovinskim partnerima. Unatoč Trumpovoj halabuci, ove sve ekstremnije prijetnje neće rezultirati jednim od njegovih uspješnih “dogovora”, kako ih on naziva.

Iako Trumpova retorika ukazuje na to da on smatra valutu BRICS-a ozbiljnom prijetnjom, takav projekt će ionako vjerojatno propasti, bez obzira na njegove postupke ili ultimatume. Ako bi predložena valuta trebala postojati uz nacionalne valute članica BRICS-a, neće dobiti zamah. Uspješna međunarodna valuta iziskuje sjedište. Zbog toga je engleski, a ne esperanto, postao svjetska lingua franca, i zato posebna prava vučenja (SDR), pričuvna imovina Međunarodnog monetarnog fonda, čija se vrijednost temelji na košarici glavnih valuta, nije bila uspješna kao međunarodna valuta.

Da bi se valuta BRICS-a mogla natjecati s američkim dolarom, zemlje članice trebale bi formirati punopravnu monetarnu uniju, odreći se svojih nacionalnih valuta i uspostaviti jedinstvenu središnju banku koja bi nadgledala novi novac.

Ali gospodarstva BRICS-a previše se međusobno razlikuju da bi monetarna unija mogla učinkovito funkcionirati. Uspješne monetarne unije obično čine mala, međusobno povezana gospodarstva koja međusobno intenzivno trguju i dijele zajedničke ciljeve, kulturne veze, međusobno povezane poslovne cikluse i relativno integrirana tržišta rada.

Kada su gospodarstva članica previše različita, jedno može ući u recesiju dok se drugo pregrijava. U monetarnoj uniji države članice moraju se odreći kontrole nad svojom novčanom masom, kamatnim stopama i tečajem, ograničavajući svoju sposobnost da odgovore na cikličke ekonomske fluktuacije. U nedostatku alternativnih mehanizama prilagodbe kao što su povećana mobilnost radne snage i snažna politička predanost, ove razlike mogu dovesti do značajnog neslaganja i nepotrebne makroekonomske nestabilnosti.

Primjeri uspješnih monetarnih unija uključuju zone CFA franka, koje obuhvaćaju zapadnoafričke i srednjoafričke države koje se koriste zajedničkom valutom vezanom uz euro, i Valutnu uniju istočnih Kariba, koja se sastoji od otoka engleskog govornog područja poput Anguille, Antigue i Barbude. Ove unije funkcioniraju jer su njihovi članovi male susjedne zemlje koje dijele kulturne i povijesne korijene. Primjerice, najveća članica unije CFA je Obala Bjelokosti, čiji je BDP manji od BDP-a grada Buffala u državi New York.

Naravno, eurozona je časna iznimka. No, iako se sastoji od relativno velikih gospodarstava, njezinih 20 članica također dijeli granice, održava integrirana gospodarstva i obvezuje ih zajednička predanost viziji mirne, ujedinjene Europe. Unatoč tome, europske zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske i Norveške odlučile su ostati izvan eurozone, a periferne članice poput Grčke imale su poteškoća u prilagodbi ograničenjima monetarne “luđačke košulje” eura.

Neki regionalni blokovi dugo su raspravljali o usvajanju zajedničke valute, ali su ostvarili mali napredak. Godine 2001. šestočlano Vijeće za suradnju u Zaljevu najavilo je planove za uspostavu valutne unije do 2010., ali plan se nije ostvario. Ako se čak i male, kulturno usklađene i ciklički povezane zemlje članice Vijeća za suradnju u Zaljevu nisu bile voljne odreći svog monetarnog suvereniteta, predložena valuta BRICS-a ima slabe šanse.

Nespretni napori
Mnoge zemlje članice saveza BRICS Plus su velike. Protežu se na četiri kontinenta. U njima se govore različiti jezici. Njihove su granice povijesno bile izvori sukoba, a ne ekonomske integracije. Primjerice, Kina i Indija zapele su u trajno napetim odnosima prije postizanja krhkog primirja u listopadu, što uključuje prisutnost vojske duž zajedničke himalajske granice.

Između poslovnih ciklusa gospodarstava BRICS-a također postoji slaba povezanost. Rastuće svjetske cijene energije pogoduju zemljama proizvođačima nafte poput Rusije, Brazila, Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, istovremeno vršeći pritisak na zemlje uvoznice energije poput Kine i Indije. Ova dinamika čini BRICS daleko manje prikladnim za monetarnu uniju od zemalja članica Vijeća za suradnju u Zaljevu.

Naravno, postupni globalni odmak od dolara već je u tijeku. Taj proces, iako spor, dobio je zamah posljednjih godina, djelomično potaknut sve češćom američkom primjenom financijskih sankcija. No, kad bi se Trumpova administracija osvetila BRICS-u sa 100-postotnim carinama, taj bi se potez mogao obiti o glavu, što bi potaknulo središnje banke da se okrenu kineskom juanu, manjim valutama ili čak zlatu za svoje međunarodne rezerve.

Trumpovi nespretni napori da nametne međunarodnu upotrebu dolara u suprotnosti su s njegovim drugim navedenim ciljevima, kao što je poboljšanje američke trgovinske bilance devalvacijom dolara u odnosu na juan i valute drugih zemalja koje ostvaruju bilateralne trgovinske suficite s SAD-om.

Smanjivanje vrijednosti dolara u skladu je s drugim Trumpovim obećanjima po pitanju inflacije, poput prijetnji da će oslabiti neovisnost Federalnih rezervi i njegovih predloženih masovnih deportacija. Ali međunarodna rezervna valuta koja je sklona inflaciji i deprecijaciji nije baš privlačna. Trumpove prijetnje carinama neće riješiti to proturječje.

© Project Syndicate 2025.