Hrvatska bi trebala uvesti digitalnu kunu.

Iako Vlada priprema ulazak u eurozonu te time zamjenu kuna za euro prava je šteta što HNB, Hanfa i Ministarstvo financija ne koriste trenutačno vruću raspravu o digitalnim valutama središnjih banaka (Central bank digital currency – CBDC) da otvore nove poslovne prilike u Hrvatskoj.

Digitalna kuna, prema sadašnjem pogledu na CBDC, trebala bi biti isto što i papirnata kuna samo u digitalnom obliku. Znači, HNB bi u njenom kreiranju imao istu ulogu kao i sada, osiguravao bi njenu stabilnost, i digitalna bi se kuna izdavala paralelno s papirnatom. S druge strane digitalna kuna bila bi jednostavnija u korištenju, kao što su to virtualne kriptovalute poput Bitcoina.

No, glavna prednost digitalne kune bila bi što bi transakcije njome bile jeftinije nego s gotovinom pa bi, primjerice, u turizmu, našoj glavnoj industriji koja značajno ovisi o gotovini, kao uostalom i u trgovini, HNB i Ministarstvo financija dali poduzetnicima priliku da ostvare značajne uštede zbog visokih troškova manipulacije gotovinom.

Različiti od Bitcoina
Europski su fintechi već pokazali da je hrvatsko tržište jedno od najpoželjnijih u Europi za testiranje financijskih inovacija. Prima značajan broj turista, čime generira zanimljiv volumen, a opet ono po broju stanovnika nije veliko pa je svaki tržišni eksperiment ovdje lako staviti pod kontrolu.

Važno je razumjeti da digitalna kuna, euro ili dolar ne bi bili isto što i Bitcoin, jer bi njima i dalje u cijelosti upravljale središnje banke, a ne isključivo zakon ponude i potražnje kao u slučaju kriptovaluta. Tako bi bilo i s digitalnom kunom. Bank of International Settlement (BIS) još je u siječnju prošle godine objavila izvještaj “Proceeding with caution – a survey on central bank digital currency” u kojem navodi da na vlastitoj digitalnoj valuti (CBDC) radi više od 70 posto središnjih banaka u svijetu.

Unatoč gordom naslovu izvješća, sve su središnje banke navele da rade na proučavanju digitalnih valuta. Polovica ih je ušla u fazu prototipiranja, a svaka deseta već vrti nekakav pilot. Mahom, ne javni. Središnje banke, usto, sve više surađuju na takvim projektima.

Na projektu Stella rade zajedno Europska središnja banka i Bank of Japan, a zajednički projekt imaju i Bank of Canada, Monetary Authority of Singapore i Bank of England. Golemi interes za digitalne verzije nacionalnih valuta nije slučajno ojačao upravo sada. Središnje banke u strahu su od Facebookove Libre, koja iako je izgubila podršku niza velikih financijskih igrača, ide dalje. Čak je i Google zabrinut pa lansira novu chat aplikaciju, iako su mu sve dosadašnje neslavno završile.

Povrh toga, ovih je dana, unatoč problemima koje ima s koronavirusom, People’s Bank of China zatražila čak 84 patenta za vlastiti koncept CBDC-a. Kina je, kako se navodi u financijskim krugovima, najbliža lansiranju vlastite nacionalne digitalne valute – digitalnog yuana. I u SAD-u i u EU sve više jača zabrinutost zbog toga i središnje banke sada traže brze odgovore. U siječnju je Europska središnja banka sa središnjim bankama Švedske, Švicarske, Kanade, Japana i Velike Britanije dogovorila pokretanje posebne radne skupine za CBDC.

Ona će u travnju u Washingtonu predstaviti korake prema uvođenju nacionalnih digitalnih valuta. Inicijativa je pokrenuta nakon što je Europska središnja banka predstavila EuroChain, prototip digitalnog eura. Ovog tjedna FED je od američkog Kongresa zatražio podršku da i sam krene u tom smjeru, a pri tome je citirao opasnosti Libre i digitalnog yuana. Ono što je ostalo neizgovoreno je da SAD ne želi da se prije digitalnog dolara pojavi digitalni euro.

Imamo dovoljno znanja
Čelni ljudi središnjih banaka Francuske i Njemačke podijeljeni su oko digitalnog eura. U Njemačkoj vlada uvjerenje da se banke treba pritisnuti da poboljšaju vlastite platne usluge kako bi se nosile s razvojem kripto-usluga, pojavom valuta koje kreiraju društvene mreže, te misle da nema straha od Kine. No, središnja banka u Njemačkoj podržava blockchain i već testira tu tehnologiju za ponudu usluga prema komercijalnim bankama, no ne i prema građanima.

U Francuskoj pak smatraju da treba naglasak staviti na državnu inicijativu, odnosno krenuti u testiranje digitalnog eura ili, kako ga zovu, e-eura. U prvi pilot žele ući do travnja. Postavlja se, dakle, pitanje zašto se Hrvatska ne bi isprsila i postala inkubator za budući digitalni euro. Ako ne umjesto Francuske, onda uz nju. Projekt digitalne kune time bi mogao postati predložak za digitalni euro.

Sasvim sigurno kotirao bi za predložak za sve EU članice koje su izvan eurozone kako se njoj priključiti, jer digitalna kuna u nekom bi trenutku bila ionako zamijenjena budućim digitalnim eurom. Postao bi i predložak za druge države diljem svijeta koje žele vlastitu nacionalnu digitalnu valutu. IT znanja za projekt digitalne kune ne nedostaje. Uvjeren sam, u Hrvatskoj ne nedostaje ni financijskog znanja, a dodatnu bi podršku sasvim sigurno bilo lako dobiti od ECB-a i svih središnjih banaka u Uniji.

Znanje pak, koje bi se time akumuliralo u financijskom i IT sektoru u Hrvatskoj, poslije bi moglo postati važan izvozni proizvod, a dodatno bi motiviralo zaposlenike Ministarstva financija, HNB-a i Hanfe. Pružilo bi i perspektivu snažnim IT poslovanjima banaka u Hrvatskoj, poput Erste banke i PBZ-a, koje ovdje razvijaju proizvode koji se kasnije prenose u druge države u sklopu njihovih grupacija.

Nova radna mjesta
O prednostima takvog projekta za budući razvoj fintech industrije u Hrvatskoj i otvaranje novih radnih mjesta u financijskom sektoru, kojem slijedi val otpuštanja u bankama zbog digitalne transformacije, ne treba ni govoriti.

Sve su to razlozi zašto nam treba digitalna kuna i zašto bi bilo dobro da Ministarstvo financija, HNB i Hanfa nađu načina da pokrenu taj projekt. Posebno sada, kad Hrvatska predsjeda Unijom i kad i sama naglašava da želi pridonijeti eurozoni.