Proteklih smo mjeseci puno slušali o prilagodbi klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, a u sklopu te teme zasigurno ste primijetili i pojam kružno gospodarstvo.

Radi se o modelu proizvodnje i potrošnje koji uključuje i koncepte dijeljenja, zakupa, ponovne upotrebe, popravka, obnavljanja te recikliranja postojećih materijala i proizvoda što je dulje moguće. Na ovaj način produžuje se životni ciklus proizvoda.

U praksi, to podrazumijeva smanjenje otpada na minimum. Kad proizvod završi svoj životni vijek, materijali od kojih je taj proizvod sačinjen zadržavaju se u krugu gospodarstva dok god je to moguće. Ti materijali se iznova produktivno koriste, stvarajući tako daljnju vrijednost.

Tranzicija prema kružnom gospodarstvu pridonijela bi smanjenju pritiska na okoliš, poboljšanju sigurnosti opskrbe sirovinama, povećanju konkurentnosti, poticanju inovacija, jačanju gospodarskog rasta te stvaranju radnih mjesta. S druge strane, potrošači bi također dobili trajnije i inovativnije proizvode koji bi povećali kvalitetu života i dugoročno im donijeli uštede.

Manje recikliramo
Kad je riječ o tvrtkama, s obzirom na to da proizvodna poduzeća u EU prosječno troše oko 40% izdataka na nabavu materijala, zatvoreni krug kružnog gospodarstva može povećati profitabilnost, istovremeno štiteći ih od fluktuacije cijena sirovih materijala. Naravno, potražnja za inovacijama potiče i stvaranje novih poslova i poduzetništva.

U Hrvatskoj, međutim, model kružnog razvoja tek treba zaživjeti. Izvješće Ministarstva gospodarstva i održivog razvoj i Svjetske banke pokazuje da je stopa kružnosti hrvatskog gospodarstva samo 2,7%, što znači da se više od 97% svih materijala koje svake godine trošimo ne vraća u gospodarstvo kao sirovina.

Gospodarenje otpadom, uključujući prikupljanje i obradu otpada, ključno je za povećanje kružnosti u Hrvatskoj te smanjenje negativnih utjecaja odlagališta otpada na okoliš, zdravlje ljudi i emisije stakleničkih plinova.

Danas više od 56% komunalnog otpada završava na 108 aktivnih odlagališta u Hrvatskoj, što je znatno više od prosječne stope odlaganja komunalnog otpada u EU od 23%. Najveći udio u ukupnom otpadu u Hrvatskoj zauzima upravo komunalni otpad; stopa recikliranja komunalnog otpada u 2020. bila je tek 34%, u usporedbi s prosjekom EU koji je 2020. iznosio 48%.

Kad se govori o Hrvatskoj i onome što poduzima država, čini se da će na prvom mjestu u idućem razdoblju biti građevni otpad. Svjetska banka podupire Vladu RH u unaprjeđenju procesa gospodarenja otpadom.

Vlada je odabrala sektor građevnog otpada i otpada od rušenja kao prioritetnu kategoriju otpada za primjenu kružnih načela u gospodarenju otpadom, bez obzira na dobre rezultate u recikliranju ove vrste otpada (u 2020. stopa oporabe građevnog otpada u Hrvatskoj iznosila je 60%, dok je cilj EU za 2020. bio 70%). Ta je odluka potaknuta dvama razornim potresima koji su se dogodili 2020. i velikim količinama nastalog građevnog otpada.

Akcijski plan za kružno gospodarstvo u sektoru gospodarenja građevnim i otpadom od rušenja, sa svim prijedlozima mjera i aktivnosti, trebao bi biti gotov u rujnu, a prvi bi projekti, najavljuju iz Ministarstva gospodarstva, trebali zaživjeti već sljedeće godine.

Sigurno je da će i u Hrvatskoj i regiji mnoge kompanije, posebno one koje se već bave odvajanjem otpada i gospodarenjem njime, tražiti načine za širenje. U svemu tome mogu im pomoći već postojeći modeli regionalne suradnje.

Primjerice, NALAS je mreža udruženja jedinica lokalne samouprave iz jugoistočne Europe, koja okuplja preko 9000 jedinica lokalne samouprave iz cijele regije, i to Slovenije, Hrvatske, BIH, Crne Gore, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Bugarske, Rumunjske, Moldavije i Turske. Utjecaj ima i Hrvatska jer je riječki gradonačelnik Marko Filipović nedavno izabran za potpredsjednika NALAS-a.

Ova asocijacija pokriva prostor od preko 80 milijuna stanovnika pa se pridruživanjem njoj otvaraju velike potencijalne prilike za širu prisutnost javnih, ali i privatnih dionika u regiji.

Jedan od glavnih ciljeva NALAS-a je upravo kružno gospodarstvo, a tu je stanje među članicama iznimno slabo, s iznimkom Slovenije. Iako se neka načela ili dijelovi načela kružnog gospodarstva mogu pronaći u određenim zakonskim propisima ili strateškim dokumentima u regiji, čini se da samo precizno zakonsko navođenje rokova i konkretnih obveza i postavljenih ciljeva mogu omogućiti brži prijelaz prema kružnoj ekonomiji.

Ogromna je to prilika i potencijal za privatne partnere koji bi zasigurno mogli ostvariti niz zanimljivih partnerstava s pojedinim jedinicama lokalne samouprave u području kojeg pokriva NALAS. Poseban potencijal postoji u ostvarivanju konkretnih projekata iz segmenta javno-privatnog partnerstva, što je zasigurno zanimljivo privatnim partnerima zbog dugoročnog jačanja utjecaja u zajednici, a posebno utjecaja na donositelje odluka širom regije.

Energane na otpad
Novi Zakon o gospodarenju otpadom u potpunosti je Hrvatsku stavio u ciljeve kružnog gospodarstva, svi ti ciljevi su implementirani u zakon. Dakle, moramo se ponašati kao i sve ostale članice Europske unije, a to je i u našem vitalnom interesu.

Gotovo svi veći europski gradovi izgradili su energane na otpad te tako, što je osobito aktualno, značajno smanjili emisiju ugljikovog dioksida. Spaljivanje otpada nije prepreka sustavnom razvitku projekata odvojenog sakupljanja i recikliranja.

Energane na otpad, naročito u urbanim sredinama, jamče izbjegavanje odlaganja otpada i istovremeno, u kogeneraciji, proizvodnju električne i toplinske energije. No, za razliku od drugih država EU, u Hrvatskoj to kao da predstavlja problem.

O toj će se temi u hrvatskoj javnosti, vjerujem, raspravljati znatno kvalitetnije nakon što iduće godine bude realiziran projekt energane u Sisku. Uvjeren sam da će to biti novi početak za Hrvatsku i konačno kretanje u poželjnom smjeru kružnog gospodarstva.