Nakon dva neizvjesna ljeta pandemije i naznake da bi iduće moglo proći s manje stresa, hrvatski kamping ostaje jedna od najstabilnijih karika hrvatskog turizma, segment po kojem smo gotovo najprepoznatljiviji na europskom tržištu. Ipak bi se ova bajkovita situacija u idućim godinama mogla malo pokvariti, ako se na vrijeme ne krene u ulaganja, u prije svega održiva rješenja i tehnologiju. Trenutačno, pritom, u pitanje dolazi iduća sezona u kojoj bi čitava Hrvatska mogla imati lošiji imidž od mediteranskih konkurenata zbog niske procijepljenosti stanovništva.

Dobre vijesti još jednom stižu iz Njemačke, tržišta broj jedan za hrvatski kamping. Njemački auto klub ADAC uvrstio je na listu deset najboljih kampova u Europi i tri hrvatska, Aminess Maravea Camping Resort iz Novigrada, Camping Omišalj na Krku i Zaton Holiday Resort kod Nina, a Hrvatska je na 2. mjestu, iza Njemačke i ispred Italije prema popularnosti kampova. ADAC nije autoritet samo Nijemcima, već i na europskoj razini, i mišljenje njihovih članova itekako se prati na tržištu. A ocjene za Hrvatsku su zaista impresivne, iako nam je bar djelomice za njih zaslužna majka priroda.

Bez punjača za električna vozila

Naime, kako je na nedavno održanom Kamping kongresu otkrio Uwe Frers, direktor ADAC-ova portala Pincamp, hrvatski kampovi u prosjeku imaju za 11 posto bolju kvalitetu samih parcela od prosjeka europskih kampova, za 37 posto bolji smo od prosjeka po sadržajima za kupanje (more, bazeni, aquaparkovi), a za 20 posto bolji smo po zabavnim sadržajima. Za čak 43 posto od prosjeka hrvatski kampovi imaju bolje ocjene ADAC-a za sadržaje šopinga i restorana, i to je zbilja teško nadmašiti. Uwe Frers otvoreno iskazuje oduševljenje kvalitetom kampova, iako treba čuti i kritike i preporuke koje dolaze s tržišta, ako se planira zadržati ova pozicija i konkurentnost.

Iako svima prvo na pamet padaju aquaparkovi i krasne mobilke koje su hit zadnjih godina, priča ide puno dalje, pa i od samih kampova. Održiva rješenja i digitalizacija tako će biti glavni izazovi za ovaj sektor u idućih par godina. Digitalizacija za kampove prije svega znači uvođenje rješenja za goste, kao što su online prijava, odabir parcele ili smještajnog objekta, ali i vidljivost na internetu, koja je slabija u Hrvatskoj nego u konkurentskim zemljama. Iako je u posljednjih godinu dana porasla dostupnost online rezervacija sa 24 posto na 46 posto, i dalje više od polovice hrvatskih kampova na internetu praktički ne postoji, čime se izravno gube gosti. Mnogi se danas još nisu pripremili za iduću sezonu, nisu definirali cijene, iako je buking već krenuo. Austrija tu vodi među europskim zemljama, tamo se danas za sljedeću sezonu može rezervirati mjesto u 88 posto kampova, dok je u Sloveniji ta brojka 63 posto. Iako smo mi u rangu s Italijom, Njemačkom i Nizozemskom, to su značajno veća tržišta s velikim volumenom.

Održiva rješenja drugi su, a moglo bi se pokazati i veći izazov od digitalizacije. Hrvatska naime ima najslabiju infrastrukturu za električna vozila, iako njihova prodaja u sjevernoj Europi izuzetno brzo raste, a pitanje je tjedna kad će na tržište izaći prvi električni kamperi. Oslanjamo se na autodestinacije, razvijamo kamping koji primarno privlači vozila, a imamo najmanji broj punjača za električna vozila u Europi, da ne spominjemo niz destinacija čije električne mreže tome uopće nisu dorasle.

Opterećenost gužvama

Niz je rješenja koja se tu mogu uvesti, uključujući postavljanje punjača na solarnu energiju, ali i odluka koje će morati donositi investitori u javnom i privatnom sektoru. Sporo ili brzo punjenje, regulacija i naplata punjenja, raspolaganje prostorom. Ova će se rješenja morati naći u planovima ulaganja pogotovo kad se, navodno skoro, donese Zakon o turističkom zemjištu i ubrza novi investicijski ciklus u kampovima.

Električna vozila doduše nisu jedini izazov kad je održivost u pitanju, dovoljno je pogledati kako se u nekim mjestima raspolaže otpadom, gdje sve nema kanalizacije, koja je opterećenost gužvama, kako se i dalje raspolaže prostorom…

Prije svega toga treba dočekati iduću sezonu, a Hrvatska trenutačno ne izgleda kao najpoželjnije odredište. Niska procijepljenost i visoka smrtnost od Covida-19, uz neizvjesnost koju donosi omikron varijanta, prst za rezervacije do daljnjeg preusmjerit će u Italiju, Francusku, Španjolsku, sve redom zemlje koje su pokazale puno veću odgovornost u pandemiji.

Iako, reći će neki, kad zapeče lipanjsko sunce, a Jadran pozove na more…