Svjetski čelnici, diplomati, obavještajci i akademici sastali su se u veljači u Njemačkoj na godišnjoj Sigurnosnoj konferenciji usred bješnjenja rata u Europi i povećanih geopolitičkih napetosti. Stoga, u fokusu su bile tradicionalne sigurnosne prijetnje. To je i razumljivo i razočaravajuće.

S obzirom na to da su organizatori Sigurnosne konferencije u Münchenu definirali transformaciju odnosa između globalnog sjevera i juga kao jednu od ovogodišnjih tema, nedostatak interesa za ublažavanje najgorih učinaka globalnog zatopljenja predstavlja propuštenu priliku. Što je još važnije, odražava duboko nerazumijevanje najveće prijetnje s kojom se naš planet danas suočava.

Riža važna kao i poluvodiči
Nije prvi put da obavještajna zajednica umanjuje ozbiljnu (iako netradicionalnu) prijetnju. Baš kao što je konferencija 2019. ignorirala rizik od pandemije, ove su se godine ignorirali sistemski rizici – uključujući gospodarsko nazadovanje, nesigurnost opskrbe hranom i prisilno raseljavanje – nastali zbog klimatskih promjena.

No, za razliku od tada hipotetske prijetnje pandemije u 2019., klimatske promjene već pustoše svijet. Četrdeset posto tvrtki iz sastava S&P 500 indeksa doživjelo je poremećaje u lancu opskrbe u 2021. godini, a očekuje se da će prošlogodišnje razorne poplave u Pakistanu ove godine smanjiti proizvodnju riže u zemlji za 7%. To će pogoršati nesigurnost opskrbe hranom i potaknuti političku nestabilnost u zemljama koje ovise o Pakistanu za uvoz riže, poput Afganistana, Kazahstana i Kenije.

Kako ekstremni vremenski događaji postaju sve češći i intenzivniji, zemlje u razvoju vjerojatno će biti najteže pogođene. Prošle godine poplave su opustošile luku Durban u Južnoj Africi, prekinuvši globalnu opskrbu kobaltom i drugom robom. Super tajfun koji bi razorio Tajvan ili kinesku industrijsko središte osakatio bi globalnu proizvodnju poluvodiča, baš kao što su razorne poplave na Tajlandu 2011. poremetile zalihe tvrdog diska i uzrokovale skok cijena automobila, kamera i telefona.

Kako bismo ojačali globalnu sigurnost i otpornost, moramo priznati da je financiranje prilagodbe klimatskim promjenama “neizbježna potreba”, kako je rečeno u nedavnom izvješću osiguravatelja Swiss Re.

Prema podacima iz UN-a, međunarodne financije koje se slijevaju u zemlje u razvoju za programe prilagodbe klimatskim promjenama 5-10 puta su niže od potrebnog. Jaz se povećava: očekuje se da će se godišnje potrebe zemalja u razvoju za prilagodbom klimatskim promjenama povećati na 160-340 milijardi dolara do 2030. i na 315-565 milijardi dolara do 2050.

Srećom, vlade postaju sve svjesnije hitne potrebe za povećanjem financiranja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima. Ali ne kreću se dovoljno brzo da ojačaju svoje lance opskrbe prije neizbježnih poremećaja.

Potpora globalnom jugu
Primjerice, u studenom 2022., Odbor za klimatske promjene, koji savjetuje britansku vladu, preporučio je Ujedinjenom Kraljevstvu da ponudi financijsku potporu zemljama o kojima ovisi za ključni uvoz hrane.

Odbor je u nedavnom izvješću upozorio da se gotovo 20 posto trgovine u Velikoj Britaniji oslanja na zemlje osjetljive na klimatske promjene i istaknuo da će porast cijena uvoza hrane najteže pogoditi najsiromašnije u zemlji.

Ova analiza odražava slične studije provedene u Njemačkoj i Švedskoj koje su pozvale razvijene zemlje da smanje svoju izloženost klimatskim rizicima, umjesto da se usredotoče na reakciju na katastrofe. Ali, u vrijeme kada vlade troše milijarde na jačanje svojih obrambenih proračuna, napredak na tom planu u najboljem je slučaju bio spor, iako zanemarivanje ove egzistencijalne prijetnje može imati katastrofalne posljedice.

Da bismo preživjeli naše doba “polikrize” – ubrzavanje klimatskih promjena, rat, inflaciju i aktualnu pandemiju – moramo uložiti velika ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima.

Razvijene zemlje također moraju uložiti više napora i osigurati da zemlje s nižim dohotkom na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena mogu ojačati svoju otpornost. Financiranjem inicijativa kao što su Fond za prilagodbu Afričke razvojne banke i Instrument za klimatske rizike Afrike, međunarodna zajednica mogla bi pružiti prijeko potrebnu zaštitu najranjivijem stanovništvu svijeta.

Ali čak ni te inicijative, iako ključne, nisu dovoljne. Reforme praksi kreditiranja u multilateralnim razvojnim bankama ključne su za uklanjanje nedostataka u financiranju klimatskih promjena u zemljama u razvoju.

Poticanje uključive zelene financijske infrastrukture koja može upravljati predstojećom globalnom krizom, slično stvaranju institucija Bretton Woodsa nakon II. svjetskog rata, pomoglo bi nam da spriječimo ekološku i humanitarnu katastrofu.

Klimatske promjene velik su rizik za globalnu stabilnost. Ako želimo izgraditi dugoročnu gospodarsku otpornost, u interesu je nacionalne sigurnosti svake zemlje, uključujući i najbogatije, podržati napore za ublažavanje i prilagodbu na globalnom jugu. Kako smo saznali u pandemiji, nitko nije siguran dok svi ne budu sigurni. 

© Project Syndicate 2023.