Prije nego što su cjepiva protiv bolesti COVID-19 razvijena i distribuirana, strogi pristup Kine kontroli virusa rezultirao je manjim brojem smrtnih slučajeva i znatno nižom stopom smrtnosti na milijun ljudi nego u mnogim drugim zemljama. Ti su uspjesi bili impresivni krajem 2020. i početkom 2021., no učinkovita cjepiva i tretmani od tada postali su lako dostupni, zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija izjavila da se kraj pandemije nazire.

Ipak, Kina je zadržala strogi režim nulte stope COVID-a. Iako je ta strategija za sprječavanje širenja zaraze spasila mnoge živote, također je usporila gospodarstvo zemlje, pogoršala poremećaje u lancu opskrbe i mjesecima držala milijune pod blokadom. Prolazi li politika nulte stope tolerancije prema bolesti COVID-19 test isplativosti 2022. godine?

Kineska vlada i mnoge investicijske banke predvidjele su da će njezino gospodarstvo porasti otprilike 5,5% u 2022., pod pretpostavkom da će ograničenja zbog bolesti COVID-19 biti ukinuta. Umjesto toga, očekuje se da će kinesko gospodarstvo ove godine porasti bliže 3,3 posto. Smanjenjem stope rasta za 2,2 postotna boda, politika s nultom stopom tolerancije na bolest COVID-19 vjerojatno je Kinu koštala 384 milijarde dolara izgubljenog BDP-a.

Koliko su spremni platiti?

Procjena broja života spašenih pristupom nulte stope COVID-a nužno zahtijeva neke naše pretpostavke. Prema Institutu za zdravstvenu metriku i evaluaciju Sveučilišta Washington, ove će godine od bolesti COVID-19 umrijeti 244.489 Amerikanaca. Pretpostavimo da su Kinezi imali ista cjepiva, stope cijepljenja, stavove javnosti i javno-zdravstvene politike kao i SAD: s obzirom na to da je kinesko stanovništvo 4,3 puta veće od američkog, 1.051.300 Kineza umrlo bi od bolesti COVID-19 ove godine umjesto vjerojatnog broja umrlih od 6.968. Odricanje od 384 milijarde dolara za spašavanje 1.051.300 života znači da je kineska politika postavila prosječnu vrijednost od najmanje 365.262 dolara na svaki spašeni život.

Analiza isplativosti zahtijeva dodjelu novčane vrijednosti životu. Vlade to moraju učiniti kako bi donijele informirane političke odluke i utvrdile kako nadoknaditi štetu žrtvama nesreća i katastrofa. Ovaj izračun, poznat kao “statistička vrijednost života” (VSL), često se procjenjuje iz promatranja koliko su ljudi spremni platiti kako bi smanjili određeni rizik. Statistička vrijednost života u SAD-u koju koriste državne agencije je oko 9 milijuna dolara.

Dakle, koja je statistička vrijednost života u Kini? To se može procijeniti prema omjeru prihoda po glavi stanovnika u dvjema zemljama. Prihod Kineza po glavi stanovnika iznosio je 12.359 dolara u 2021. godini, ili 19.338 dolara kada je prilagođen kupovnoj moći, u usporedbi sa 69.288 dolara u SAD-u. Stoga je statistička vrijednost života u Kini 1,3-2,1 milijun dolara. Prema tim brojkama, pristup nulte stope tolerancije prema bolesti COVID-19 lako bi prošao test isplativosti, jer bi vrijednost života koje je spasio bila 3,6-5,8 puta veća od vrijednosti izgubljene ekonomske proizvodnje.

Drugi pristup procjeni statističkoj vrijednosti života u Kini je sagledavanje novčane naknade koju kineski zakoni propisuju u slučaju smrti zbog prometnih ili industrijskih nesreća. Primjerice, za smrt osobe mlađe od 60 godina naknada bi bila 20 puta veća od prosječnog godišnjeg raspoloživog dohotka u mjestu prebivališta žrtve. Za smrti starijih od 75 godina, bilo bi to pet puta više od godišnjeg prosječnog dohotka. Za ostale komponente – uključujući emocionalnu bol, troškove pogreba i pomoć za djecu mlađu od 18 godina – može se velikodušno pretpostaviti da su pet puta veće od prosječnog godišnjeg dohotka.

S obzirom na to da je prosječni godišnji raspoloživi dohodak u Kini oko 10.000 dolara, život osobe mlađe od 60 godina bio bi procijenjen na 250.000 dolara, a život osobe starije od 75 godina vrijedio bi 100.000 dolara. Čak i ako uzmemo najviše od tih procjena (250.000 dolara), to bi i dalje bilo 30% manje od minimuma potrebnog za opravdanje troškova strogog pristupa nulte stope tolerancije prema bolesti COVID-19.

Da bi politika prošla test prema ovoj procjeni statističke vrijednosti života, broj smrtnih slučajeva koje je spriječio morao bi biti blizu dva milijuna. To nije potpuno nevjerojatno, s obzirom na manju učinkovitost kineskih cjepiva i mogućnost bolnica preplavljenih od masovne epidemije.

Ti se izračuni mogu mijenjati na mnogo načina. Konkretno, koristi se mogu dopuniti uštedama od smanjene hospitalizacije povezane s bolešću COVID-19, dok se troškovi mogu povećati stresom i smanjenom dobrobiti koju Kinezi doživljavaju zbog čestih zaključavanja i testiranja na COVID-19. U svakom slučaju, ne možemo isključiti mogućnost da kineski pristup nulte stope tolerancije prema bolesti COVID-19 prođe test isplativosti.

Smjerom Singapura i Japana

Kina bi istovremeno mogla poduzeti nekoliko akcija kako bi sadašnja politika suzbijanja bolesti bila manje potrebna. Konkretno, Kinezi ne moraju oponašati Amerikance; umjesto toga, oni mogu slijediti primjer Singapura i Japana usvajanjem najučinkovitijih cjepiva i povećanjem stope cijepljenja.

Da je Kina usvojila pristup Singapura i Japana, procjenjujem da bi otprilike 183.000 ljudi umrlo od virusa 2022. godine. Iako je taj broj još uvijek mnogo veći od broja smrtnih slučajeva koji se pripisuju gripi u Kini u 2019. godini, znatno je manji od onoga što bi zemlja doživjela da usvoji američki model. Ukidanjem mjera nulte stope tolerancije na bolest COVID-19, Kina bi mogla doživjeti snažan oporavak gospodarskog rasta bez neprihvatljivo velikog broja smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19.