Je li vrijeme za ‘clean start’ u zdravstvu, ili nam lijekovi ne trebaju?

Autor: Marija Crnjak , 21. listopad 2020. u 22:00
Foto: Pixabay

Dosad nezabilježena situacija s dugovima ne može se ničim opravdati, najmanje koronom koja se tu slučajno našla.

Dug zdravstvenog sustava prema dobavljačima lijekova, ali i zaposlenicima za prekovremeni rad, premašio je 5 milijardi kuna, što je dosad nezabilježena situacija u hrvatskom zdravstvu, i ne može se opravdati ničim, a najmanje koronom koja se tu slučajno našla.

HDZ-ove vlade, a ova očito neće biti iznimka, sustavno zanemaruju ovaj ozbiljan problem uzrokovan nizom okolnosti – državni proračun ne izvršava svoju zakonsku obvezu uplate sredstava u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, cijene zdravstvenih usluga nisu usklađene sa stvarnim troškovima, nemamo reformu bolničkog sustava, i sustav se godinama krpa nekim sanacijskim sredstvima.

Za sve to, i još niz rupa u sustavu kroz koje curi novac, najmanje su krive same zdravstvene ustanove koje izravno duguju novac, ili pak veledrogerije koje nemaju ništa ni s formiranjem cijena lijekova niti s njihovim propisivanjem.

I zato je dobro da su predstavici veledrogerija konačno, i u stvarnom i u prenesenom značenju, napustili sastanak s predstavnicima Vlade, koja ih godinama ponižavajuće tretira. Je li trenutak za clean start, koji je upravo u ponedjeljak predložio Dražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu, u uvodnom obraćanju na godišnjoj konferenciji udruge?

Može li premijer Andrej Plenković odustati od sramotne retorike prema dobavljačima, “trebat će oni nas više nego mi njih”, i razmisliti o konstruktivnom rješenju? Jurković za clean start predlaže namjensko zaduživanje države po i dalje niskim kamatama, čime bi se rokovi plaćanja mogli svesti na zakonskih 60 dana (umjesto nekoliko godina) te pokrenuti novi pregovori od cijenama lijekova.

Paralelno s tim bolnički limiti trebali bi se uskladiti sa stvarnim troškovima, te izmijeniti model određivanja cijena usluga koje su trenutačno nerealne, i to prema dogovoru osiguravatelja i pružatelja usluga, te uz arbitražu Ministarstva zdravstva.

Ako takvi modeli mogu funkcionirati u Sloveniji i Njemačkoj, nema razloga da Hrvatska ne pokuša. Također, početak mandata ova Vlada mogla bi iskoristiti da riješi i ostale strukturne probleme, kao što je odnos privatnog i javnog zdravstva, nagrađivanje zaposlenika, uvođenje mreže bonica, liste čekanja koje se gomilaju realno bez razloga.

Komentirajte prvi

New Report

Close