Strašna predviđanja o predstojećem slomu civilizacije postala su gotovo uobičajena. Dobro, osuđeni na propast – dosta.

Da, čovječanstvo se suočava s egzistencijalnim rizicima. U narednim desetljećima najteže će biti pogođene milijarde ljudi u najsiromašnijim svjetskim gospodarstvima. Sada je vjerojatnije da će planet proći više klimatskih prekretnica.

Nesumnjivo nam predstoji budućnost puna izazova, a šokovi u pojedinim sektorima potresaju vlade posvuda do srži. I, da, za to možemo okriviti samo sebe ili, točnije, najbogatije među nama. No, je li propast naše slobodne, beskrajno inventivne, često zbunjujuće civilizacije neizbježna? Apsolutno ne.

Socijalna kohezija
Kao što je Mia Mottley, premijerka Barbadosa, rekla svjetskim čelnicima okupljenima u Egiptu ovog tjedna na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama: “Znamo kako je to ukloniti ropstvo iz naše civilizacije, pronaći cjepivo u roku od dvije godine za pandemiju, dovesti čovjeka na Mjesec.”

Međutim, jedino rješenje trenutačne krize koje nude političari jest gospodarski rast. No, iako je rast ključan za izvlačenje najsiromašnijih zemalja iz siromaštva, otporna društva neće se iskovati sve većim bogatstvom, već većom socijalnom kohezijom, dobrim upravljanjem i sposobnošću za inovacije.

Prije dvije godine pokrenuli smo inicijativu Earth4All, međunarodni zajednički napor ekonomista, znanstvenika i zagovornika da ispitaju politička rješenja koja usmjeravaju čovječanstvo dalje od propasti i prema otpornosti. Svoja otkrića predstavljamo u novoj knjizi Zemlja za sve: Vodič za preživljavanje čovječanstva.

Istražujemo dva scenarija: Premalo, Prekasno i Divovski skok. U oba scenarija globalno gospodarstvo raste tijekom cijelog ovog stoljeća. U prvom, bogati postaju bogatiji, ostavljajući siromašne dalje iza sebe. Društvene napetosti rastu. Vlade se teško nose s velikim šokovima. Rizik od regionalne propasti raste svakog desetljeća.

Možemo biti sigurni da će, ako nastavimo ovim putem, porast prosječne temperature na globalnoj razini vjerojatno doseći katastrofalnih 2,5° Celzijevih stupnjeva, što svijet dovodi u veliku opasnost. To je put kojim idemo.

Ali to nije jedini put. Uz izniman napor, društva se mogu preobraziti u “gospodarstva blagostanja”, otpornija na šokove. Društvene napetosti padaju. Temperatura na globalnoj razini stabilizira se na oko 2° C. To je Divovski skok.

Earth4All (Zemlja za sve) vuče podrijetlo od izvješća Granice rasta, objavljenog prije 50 godina koje je naručio Rimski klub. Tada su se znanstvenici koristili ranim računalnim modelima kako bi pokazali da će Zemljini ograničeni resursi na kraju popustiti pod težinom potrošnje sirovina.

Proizvodnja hrane bi pala, nakon čega bi uslijedio strmoglavi pad broja stanovnika. U to vrijeme, zaključak da bi forsiranje planeta izvan granica moglo dovesti do propasti šokirao je mnoge. U posljednjih 50 godina svijet je slijedio najgori scenarij iz tog izvješća i počinjemo uočavati duboke pukotine u zemaljskim sustavima i unutar društava.

Ali vjerujemo da će naša budućnost biti izgrađena na ekonomskom optimizmu, a ne na očaju. U analizi koju smo proveli zaključuje se da se u svakoj strategiji za izgradnju pravednih i otpornih društava mora riješiti pitanje siromaštva, nejednakosti, rodnih neravnoteža, nesigurnosti opskrbe hranom i pristupa energiji. Preobražaj koji nam je potreban ovisi o zajedničkom rješavanju svih njih.

Raspodjela bogatstva potrebna je za ponovnu izgradnju povjerenja u demokratske sustave, što je ključno za široku političku potporu hrabrim odlukama. Politike koje predlažemo, uključujući progresivne poreze na dohodak i bogatstvo, međunarodno usklađivanje poreza i univerzalnu osnovnu dividendu, osigurale bi da će najbogatijih 10% imati manje od 40% nacionalnih prihoda do oko 2030. i dodatno smanjiti nejednakost nakon tog datuma.

Rješavanje problema nejednakosti u raspodjeli bogatstva i dohotka također mora biti usko povezano s obuzdavanjem nerazmjernih emisija stakleničkih plinova i potrošnje biosfere među najbogatijima. Zbog toga je razumna cijena ugljika pametan način raspodjele bogatstva i smanjenja emisija.

Bez korjenitih promjena, klimatski kaos, nesigurnost opskrbe hranom i siromaštvo vjerojatno će potaknuti sukobe i društvena previranja u ranjivim regijama, s učincima prelijevanja posvuda. Kao što je Mottley upozorila u Sharm El-Sheikhu, možemo očekivati milijardu izbjeglica do 2050. godine.

To je razumna procjena, s obzirom na to da se bez trenutačnih dubokih smanjenja emisija očekuje da će se uglavnom nenastanjiva područja oko ekvatora proširiti u narednim desetljećima, obuhvaćajući jako naseljena područja. Zemlje visokog rizika uključuju neke od najkrhkijih i najranjivijih država na Zemlji: Egipat, Sudan, Nigeriju, Jemen, Pakistan, Afganistan i Filipine.

Prostor za optimizam
Danas se može činiti da je svijet udaljeniji nego ikad od budućnosti u kojoj imamo Zemlju za sve. Ali našli smo prostora za optimizam. Možda smo već došli do pozitivne društvene prekretnice: građani žele promjene.

Naše globalno istraživanje pokazalo je da 74% ljudi u zemljama skupine G20 želi da njihove vlade reformiraju ekonomske sustave kako bi se prednost dala dobrobiti i planetu naspram jedinstvenoj usredotočenosti na rast i dobit.

Naša civilizacija često postupa ispravno kada iscrpimo sve druge alternative. To je sada postignuto. Budućnost čovječanstva na Zemlji bit će znatno mirnija, prosperitetnija i sigurnija ako učinimo sve što je u našoj moći da obnovimo naša gospodarstva kako bismo maksimizirali dobrobit i otpornost planeta, a ne vrijednost dionica.

* Koautori članka su Sandrine Dixson-Decléve, supredsjednica Rimskog kluba i Per Espen Stoknes, direktor Centra za održivost i energiju pri poslovnoj školi Bi Norwegian Business School

© Project Syndicate 2022.