Vodeći svjetski ekonomisti proveli su veći dio 2022. uvjeravajući se da će, ako globalno gospodarstvo već nije u recesiji, uskoro upasti u nju. No, krajem godine globalna kriza odgođena je za 2023. godinu.

Jasno je da su izvješća da su Sjedinjene Američke Države bile u recesiji u prvoj polovici godine bila preuranjena, pogotovo s obzirom na napetost između ponude i potražnje na američkom tržištu rada. I, unatoč povjerenju s kojim mnogi ponovno proglašavaju neizbježnost recesije, izgledi za nju u idućoj godini znatno su ispod 100%.

No, zbog brzog povećanja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi i drugih velikih središnjih banaka, izgledi za recesiju 2023. su oko 50% te 75% da se to dogodi u nekom trenutku tijekom sljedeće dvije godine.

Cijene energije
Europa, teško pogođena sve većim cijenama energije, vjerojatnije će krenuti u recesiju, koju se prema općeprihvaćenom stavu definira kao dva uzastopna tromjesečja pada BDP-a. Kina je, međutim, u još gorem stanju. Ima iste probleme kao i Europa, uz urušavanje imovinskog sektora i porast slučajeva bolesti COVID-19, zbog nedavne odluke kineske vlade o ponovnom otvaranju gospodarstva bez dovoljnog pritiska na cijepljenje.

Iako se očekuje da će rast kineskog gospodarstva sljedeće godine biti daleko sporiji od povijesnog tempa na koji je navikla u posljednja četiri desetljeća, malo je vjerojatno da će se njezin BDP smanjiti dva tromjesečja.

Uostalom, čak i smanjenje rasta kineskog BDP-a za osam postotnih bodova tijekom vrhunca globalne financijske krize 2008. nije bilo dovoljno da se domaća proizvodnja u Kini smanji u apsolutnom iznosu. Ovo je još jedan primjer nedostataka u definiranju recesije prema pravilu dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta BDP-a.

Štoviše, mnoge zemlje same sebi stvaraju trenutačne gospodarske teškoće zbog pogrešaka u politikama koje su bile jednako štetne koliko i predvidljive. Primjerice, između 2011. i 2021., Europa je nepotrebno produbila svoju ovisnost o ruskom prirodnom plinu, zbog čega je bila iznimno ranjiva kada je Kremlj pokrenuo rat protiv Ukrajine.

Isto tako, kineska drakonska politika nulte stope COVID-a imala je visoku ekonomsku cijenu, dok je nepostojanje plana kako ublažiti ograničenja pandemije značilo da je kineska strategija suzbijanja samo odgodila smrtnost od COVID-a.

SAD je sa svoje strane napravio brojne pogreške, uključujući svojevoljno odricanje od vodstva u liberalnom međunarodnom poretku i ignoriranje Svjetske trgovinske organizacije i trgovinskih okvira o kojima su njezine članice pregovarale dugi niz godina.

Carine bivšeg predsjednika Donalda Trumpa bile su pogrešne, no predsjednik Joe Biden nije ih se potrudio ukinuti. Zapravo, odredbe “kupujte američko” u njegovom inače hvalevrijednom Zakonu o smanjenju inflacije krše pravila Svjetske trgovinske organizacije.

Iako očekivani štetni učinci viših kamatnih stopa još nisu vidljivi, postoje znakovi da je “balon svega” konačno puknuo. Cijene dionica u SAD-u dosegnule su vrhunac u siječnju 2022. i od tada bilježe silazni trend. Obveznice, nekretnine i imovina na tržištu u nastajanju također su u padu ove godine.

U srpnju 2021. tvrdio sam da postoji 90% šanse da će imovinski baloni koji dominiraju financijskim tržištima puknuti. Povijesno visoke procjene – u odnosu na dividende, zaradu ili prihode – bile su očigledan pokazatelj, iako su realne, pa čak i nominalne kamatne stope prošle godine u ovo vrijeme bile nulte ili negativne. Niska diskontna stopa značila je da bi se gotovo svaka razina cijene imovine mogla racionalizirati kao sadašnja diskontirana vrijednost budućeg dohotka.

Ova godina započela je s četiri vrste imovine koje su jasno ukazivale: “Ja sam balon”: meme dionice poput Gamestopa, kriptovalute, NFT-ova i tvrtke posebne namjene za akvizicije. Sve je bilo inovativno, iako ne nužno na dobar način, a sve se srušilo do kraja godine. No, trebaju li pametni ulagači vidjeti ove padove kao prilike i kupiti dionice kada im je vrijednost pala?

S obzirom na to da se cijene dionica još nisu vratile tamo gdje su bile prije tri godine, uoči pandemije, razumno je pretpostaviti da bi mogle dodatno pasti prije nego što budu u skladu s ekonomskim osnovama. Isto bi se moglo reći i za kriptovalute koje nemaju nikakvu temeljnu vrijednost.

Rijetko ispod nule
Iako će sljedeća godina biti teška za svjetsko gospodarstvo, predstojeći pad vjerojatno se ne bi trebao definirati kao recesija, čak i ako se uzme u obzir da je kriterij od dva uzastopna tromjesečja preuzak. Globalni rast u poslijeratnom razdoblju rijetko je padao ispod nule u jednom tromjesečju, a kamoli dva.

Prema tom mjerilu, teške krize izazvane naftnim šokom 1974. i 1981. ne smatraju se globalnom recesijom. Čak i u vremenima očite recesije, pozitivan rast među gospodarstvima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju obično nadmašuje negativan rast razvijenih gospodarstava, a dvije značajne iznimke su globalna financijska kriza 2008. i kriza uzrokovana bolešću COVID-19 2020.

Iako OECD i Međunarodni monetarni fond očekuju da će globalni rast pasti na 2,2 do 2,7 % u 2023., sa 6,1 % u 2021., još uvijek nije vjerojatno da će svjetsko gospodarstvo bilježiti pad tijekom uzastopnih tromjesečja.

Čak i ako donesemo manje stroge mjere definiranja globalne recesije, poput pada rasta BDP-a ispod 2,5 %, globalna recesija 2023. teško da je gotova stvar. Je li moguća? Naravno. Ali ona se također može u potpunosti izbjeći.