Ako je suditi prema statističkim podacima o turističkom prometu, a interes gostiju za neku destinaciju i dalje je uz prihod najmjerljiviji pokazatelj uspješnosti, čini se da Hrvatska i ovog ljeta izvlači najbolje što može, u skladu s onim što pruža. Brojke pokazuju da srpanjska rupa nije baš duboka kao što se predviđalo, došli su i Nijemci iako su u sto problema, iako smo podigli cijene možda mrvu više od konkurenata, koji su se vratili na scenu svi, uključujući i Tursku nakon razornih potresa. No, u skladu s predviđanjima, podbacio je najveći segment hrvatskog turizma, privatni smještaj koji je na veći broj kreveta imao manji promet nego u srpnju 2019., što znači da je dobar dio apartmana prazan. A kad smo već kod praznih apartmana, brojke nas još jednom podsjećaju na strukturu smještaja čiji razvoj i dalje ne ide u smjeru stvaranja dodane vrijednosti. Zato nam top sezona traje jedva 60 dana, a i tu strepimo od rupa… pa teško da baš možemo govoriti o uspjehu segmenta gospodarstva o kojem prilično ovisimo.

Noćenja manje nego 2019.

Sustav eVisitor kaže da je do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci u Hrvatskoj ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, odnosno imamo izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Najveći porast noćenja imali su Zagreb, koji se konačno vratio u tračnice nakon pandemije i potresa, te kontinent koji je i dalje na niskim polazišnim brojkama no uz konstantan, pa možda i zdrav rast. Jedino u Šibensko-kninskoj županiji bilo je 3 posto manje noćenja nego lani, sve ostale obalne županije rasle su po prometu, najviše Dubrovačko-neretvanska koja je sjetimo se imala i najveće minuse u pandemiji.

Samo u srpnju bilo je 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 3 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019.

Ipak, u odnosu na pretpandemijski srpanj bilo je za milijun noćenja manje, što je nešto više od 3 posto, a govori o tome da se možda ovog ljeta štedjelo na duljini odmora, ili je na ovaj odnos dolazaka i noćenja utjecala struktura gostiju. Zasad nemamo detaljne podatke za pojedina tržišta.

Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 2 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima. Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Češke, Poljske te Austrije, što je sve otprilike na razini prije pandemije.

U Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (+12% u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (+8% u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (+10% u odnosu na lani), javljaju iz Hrvatske turističke zajednice.

U srpnju su, uz domaće goste, u Zagrebu najviše noćenja napravili gosti iz SAD-a, a slijede ih gosti iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije.

U dolascima su, od stranih gostiju, na prvih pet mjesta gosti iz Njemačke, SAD-a, Francuske, Velike Britanije te Nizozemske, javili su iz TZ Grada Zagreba, posebno zadovoljni rezultatom s američkog tržišta u koje su posebno ulagali, između ostalog kroz suradnju s udruženjem američkih agencija USTOA, udruženjem za luksuzna putovanja Virtuoso te platformom Smithsonian. Tržišta Azije i dalje nisu na pretpandemijskoj razini.

Nabujao privatni smještaj

Detaljna statistika koju smo dobili od HTZ-a potvrdila je doduše da je jedini segment “s rupom” ovog srpnja bio privatni smještaj, koji je na veći broj kreveta u ovoj godini imao manji broj dolazaka nego u 2019. godini, i jedini je segment koji je po tome u minusu u odnosu na period prije pandemije. Bilo zbog toga što su iznajmljivači, na krilima potražnje za vrijeme pandemije, ove godine povećali cijene značajno iznad prosjeka rasta troškova, broj dolazaka u apartmanima u srpnju je za manje od jedan posto, ali slabiji nego u srpnju 2019., a na tržištu je više od 20-ak tisuća više kreveta nego prije četiri godine. Točnije, eVisitor kaže da je u objektima u domaćinstvu u srpnju 2019. bilo 630 tisuća kreveta, a danas imamo skoro 652 tisuće kreveta. U hotelima smo sa 176 tisuće kreveta došli na nešto više od 180 tisuća kreveta, što je manji rast na manju bazu. Hoteli su pak u ovom srpnju povećali broj dolazaka za više od 4 posto u odnosu na 2019. godinu, kampovi su za čak 14 posto bolji nego prije pandemije, te bilježe konstantan rast i interes gostiju.

U komentaru rezultata ministrica Nikolina Brnjac kaže kako je stabilizacija prometa, nakon svih nedaća, dobar start za promjene koje hrvatski turizam čeka već dugo, kroz zakone koje najavljuje. Hoće li u tome uspjeti, pokazat će neke nove brojke.