Prije nego se nastavite smijati HDZ-ovoj ideji da napravi državni Booking servis i ideji Restart koalicije da napravi državnu web-aplikaciju za registraciju stanova za dugoročni najam trebalo bi primjetiti da su političke stranke prvi put u svojim programima ponudile “IT rješenja” kao odgovor za aktualne probleme.

To je odlična vijest, jer IT rješenja mogu otkloniti mnogo problema u našem društvu i gospodarstvu. Smatram da je odlično da taj potencijal prvi put vide političke stranke, kao i da procjenjuju da baš time mogu dobiti naklonost birača. A dobro je i da su tu razinu zrelosti pokazale obje, barem prema aktualnim anketama, najveće političke opcije na predstojećim parlamentarnim izborima.

Ali kao i svi početni koraci, tako su i ovi koje su poduzeli HDZ i Restart koalicija, prilično loše kalibrirani. Potrebna nam je viša razina informatizacije u području bookinga i dugoročnog najma stanova, ali malo drukčija od fast food rješenja koje su izbacile političke stranke.

Kako smanjiti trošak?
Krenimo prvo od stvarnih problema koje su prepoznale stranke. Prvi je vezan za Booking. U Hrvatsku je lani došlo gotovo 21 milijun turista. Većina je svoj boravak rezervirala putem online platformi, među kojima su najveće Booking.com i Expedia.

Postoje i manji konkurenti, njih nekoliko hrvatskih, poput Rentlia, InSkyja i Lemaxa u bookingu smještaja, GetByBusa i Volla u bookingu prijevoza itd. Ali lokalni se igrači ne mogu dugoročno uspješno boriti sa stranom konkurencijom bez adekvatne podrške države. Lokalna konkurencija nužna je da bi se cijene, koje plaćaju iznajmljivači, domaći poduzetnici, držale pod kontrolom. Booking.com, primjerice, očigledno smatra kako je toliko snažan da je lani pred sezonu samo obavijestio hrvatske iznajmljivače da od 1. lipnja na postojeću proviziju od 15 posto traži još dodatnih 1,1 posto za naplatu putem njegovog servisa, ukupno 16,1 posto provizije.

Kad se doda PDV, ukupan iznos provizije Booking.coma je 20 posto. Zato bi mnogo bolje od fast food rješenja državnog booking servisa bilo kada bi se HDZ (a i druge stranke) zapitao može li se taj trošak smanjiti, odnosno može li se na neki način utjecati na dominantnu poziciju Booking.coma i drugih sličnih igrača na hrvatski turizam. Odgovor na to pitanje poznat je od početka. Naravno da se može! No do sada nismo vidjeli niti jedno istraživanje koje pokazuje strukturu tržišta bookinga u Hrvatskoj.

Nismo vidjeli niti jednu odluku iz koje bi bilo vidljivo kakve ideje i smjernice po tom pitanju ima država. Nalazimo se u jeku fintech revolucije koja je omogućila da se mnoge usluge izravno naplaćuju i ta je revolucija u turizmu dovela do supstitucije klasičnih turističkih agencija online uslugama, poput Booking.coma, ali u Hrvatskoj ne postoji ni plan niti strategija kako se s time nositi. Prvi korak trebao bi biti da se prepozna da u Hrvatskoj postoje domaće tvrtke koje već nude takva rješenja.

Rentlio radi na digitalizaciji apartmana, InSky pomaže hotelima da izravno dovedu goste, a Lemax pomaže turističkim agencijama da se same pozicioniraju kao pandani Booking.comu i sličnim međunarodnim igračima. HDZ, koji je dao prijedlog državnog bookinga, stoga bi mogao predložiti da taj njegov servis umjesto nuđenja usluga krajnjim kupcima i time stvaranja konkurencije ne samo Bookingu nego i hrvatskim tvrtkama iz te branše, postane B2B platforma koja bi omogućila bržu digitalizaciju cjelokupnog hrvatskog turizma.

Kada već država traži da se odrađuje opsežna papirologija za apartmane, hotele, kampove i druge turističke sadržaje, u okviru kojih se oni potanko opisuju, neka sve te podatke učini dostupnima kroz API-je. Neka ih tako vlasnici svih tih turističkih sadržaja mogu jednostavno integrirati u bilo koji booking servis na svijetu.

Jačanje hrvatskih igrača
Takav API bio bi prava konkurencija Booking.comu, jer bi instantno dokinuo njegovu poziciju servisa na kojem gosti mogu pronaći najveći izbor turističke ponude iz Hrvatske. Omogućio bi i jačanje postojećih hrvatskih igrača i stvaranje novih turističkih startupa, a potaknuo bi i jaku digitalizaciju u turizmu od koje bi profitirali svi.

No to traži od političara da se ne bave biznisom već stvaranjem poticajnog okruženja za bavljenje biznisom. Isto vrijedi i za Restartov prijedlog web aplikacije za registraciju stanova za dugoročni najam. Eurostat procjenjuje da u Hrvatskoj više od 400.000 građana stan ili kuću u kojoj žive, unajmljuje. Ta je brojka možda i veća zbog sivog tržišta, a čemu pridonosi netrasparetnost upravljanja državnim i gradskim stanovima.

Međutim, kao i u slučaju HDZ-ove ideje, dugoročni bi najam bolje funkcionirao kada bi svaki stan imao jedinstveni identifikator, a takvi zakupci odgovarajuću pravnu zaštitu, specijalizirane sudove koji bi bili obvezni sporove riješiti za mjesec dana i porezno jasnu dugoročnu perspektivu isplativosti takvog najma s obzirom da je u državnom interesu.

U Hrvatskoj se takvim poslom bavi startup Worig, specijaliziran za dugoročni najam. On stvara kreditni rejting za iznajmljivače i unajmljivače i tako im pomaže u dogovoru. Worig, naime, kombinira bankarstvo, kreditiranje i osiguranje. Takvih startupa moglo bi biti više pa bi Restart koalicija mogla promisliti kako im stvoriti jedinstvenu državnu platformu pa i API preko kojeg bi mogli jednostavnije raditi. U oba slučaja, i HDZ-a i Restarta, dobro je da su političari došli do zaključka da se današnji problemi ne mogu rješavati bez IT alata.

Jedino što nedostaje je da prepoznaju da tim alatima ne bi trebali konkurirati postojećim poduzetnicima već bi to morali biti IT sustavi koji promoviraju tržišno natjecanje, održivost i dugoročni razvoj tržišta. Dobra je vijest i što je i lokalni poduzetnički ekosustav, kao i onaj potpornih institucija, poput inkubatora i akceleratora, spreman ih u tome odmah podržati.