Nema više afere, potopilo ju je imenovanje novog ministra gospodarstva, varaždinskog odvjetnika i političara Damira Habijana, poručio je premijer Andrej Plenković. No, ako je tome tako u političkoj percepciji, koja je u superizbornoj sezoni neizmjerno važna, je li tako na suštinskoj razini. Što je s posljedicama malicioznog djelovanja aktera afere Pola meni, pola Mreži, pola Marinu?

Ono što će Habijana posve sigurno dočekati u samom ministarstvu je pitanje kontrole i zlouporabe oglašavanja iz raznih agencija i javnih poduzeća. Tu je i osjetljivo pitanje baratanjem imenom Janafa, prema objavljenim transkriptima, jer to je strateška kompanija izlistana na burzi.

’Pa svi to rade’
Morat će se riješiti i pitanje imenovanja u formalne i neformalne ministarske skupine koje su (su)odlučivale o biznisima u kojima je savjetnik Jurica Lovrinčević imao interese ili poslovne nesuglasice. A tu je i pitanje odnosa državnog vlasništva i Yildirima u, za plinski sustav i poljoprivredu, najvažniju industriju – kutinsku Petrokemiju.

Ipak, ispod ministarske razine najmanje su dvije jednako važne teme. Naime, paralelno s aferom, kojoj su neki dali ime Mreža, na koju su se, prema transkriptima i preslikama koje je medijima ustupio Marin Vlahović, evidentno našli i najveći borci protiv sukoba interesa i korupcije, sam vrh Mosta, odvijao se još jedan proces.

Jesu li se “mostovci” u priči našli zbog svoga programa, proizvodnje afera zbog napada na poduzetnike i poduzetništvo ili su se “omastili” u rikvercima koji ne silaze s naslovnice, posve je svejedno. Važno jest to da se ovdje u točki koju je predstavljala ta stranka spojilo nekoliko suspektnih interesa, koji pak imaju isti cilj napada – Prvo plinarsko društvo (PPD).

Prvi, Lovrinčevićevićev, koji je, ako je istina ono što je objavljeno na stranicama ovog lista vezano uz bilance njegovih tvrtki, najveći motiv kod rata protiv svojih partnera u Pevexu mogao imati u korištenju poluge utjecaja ministarstva, u cilju prava na vaću dividendu. Sve pomoću odvjetnika koji ga zastupa u nekoliko postupaka, a koji prema novom Nacionalu radi za nekoliko državnih agencija.

Drugi je pravno-energetski. Akteri plinske afere od milijardu kuna, zbog koje je došlo do potresa u upravljanju Inom, Damir Škugor i Goran Husić, navodno su jedni od inicijatora medijske manipulacije koja je rezultirala napadom na PPD u onome što su mediji nazvali Aferom plin.

Više puta smo pisali kako ovdje afere nema, nego je došlo do viškova plina u sustavu zbog nepametno dugog trajanja limitiranja cijena plina iz Inine proizvodnje, koji je morao otkupljivati HEP. Oni su prodavani interventno, a kupovale su sve tvrtke u obvezi otkupa takvih viškova, po niskim cijenama. U pokušaju stvaranja vlastite obrane, gospoda su iskoristila Mostovu programsku politiku, ne bi li se sakrili iza neusporedivo manjih iznosa, pokušavajući ih proglasiti nelegalnima. Sve u stilu “pa vidite, svi to rade, pogotovo najveći”.

Treći je interes geopolitički. Koincidentno pregovorima o zakupu terminala za ukapljeni plin na Krku, koje su vodili PPD i British Petroleuma, a paralelno s nesporazumima PPD-a i Gazproma, što ima sudske posljedice, od mađarskog je regulatora MEKH-a stigla kazna za PPD zbog efekata manipulacije tržištem. Kaznu je potpisala djelatnica MEKH-a, Edit Juhasz, koja je prije ulaska u MEKH radila u ekvivalentu HEP-a MVM-u, ali i u ministarstvu Petera Szijarta u vrijeme kada se Mađarska izuzetno trudila doći do upravljačkih prava u tvrtki LNG Hrvatska.

Kazali su da je efektom manipulacije tržištem Mađarskoj onemogućena nabava ruskog plina, što je apsurdno obzirom da u Mađarskoj neruskog plina gotovo i nema osim za mađarsku potrošnju male količine plina s LNG Gdanska. Zatvorimo krug indicija kako se ne radi o slučajnostima, nego o borbi za utjecaj u zakupu hrvatskog terminala za ukapljeni plin.

U MEKH-u je trenutno zapaženi djelatnik i Pal Sagvari. On je, u vrijeme gradnje terminala na Krku i mađarskih pokušaja za preuzimanjem upravljanja terminala na Krku, u Szijartovu ministarstvu bio glavni operativac zadužen za energetsku sigurnost.

Nervoza u Budimpešti
Ako usporedimo njegove izjave o tome koliko je naš terminal važan za Mađarsku s PPD-ovim zakupom terminala i smanjenjem dostupnih kapaciteta koje može zakupiti MVM, te ako to prispodobimo skorom prestanku izuzeća Mađarskoj glede sankcija na uvoz ruskih energenata, uvidjet ćemo jačinu nervoze u službenoj Budimpešti.

Ako i dođe do mira u Ukrajini, teško je vjerovati da će Europska energetska zajednica više ikad imati toliki postotak ruskog plina u svom energetskom miksu, kao prije invazije na Ukrajinu, a teško je očekivati izlazak Mađarske iz EU samo zbog ruskih energenata.

Tu je i pismo koje je putem elektroničke pošte Joseph Balogh, švicarsko-mađarski plinski trgovac, uputio Jurici Lovrinčeviću i Davoru Šternu. Obavijestio ih je o kazni koja će “uništiti PPD”. Dva dana prije objavljene kazne. Dionik tržišta plinom, jedan od konkurenata PPD-a na mađarskom tržištu, saznaje informaciju o kazni svome konkurentu i o tome informira savjetnika u ministarstvu gospodarstva, koji s vlasnikom PPD-a ima poslovne nesuglasice.

Kako je to moguće prepustimo sudu, a evidentno nejednaku poziciju dionika prema nacionalnom regulatoru, europskom ekvivalentu HERA-e.