Ne baš neočekivano, prvih dvadesetak dana od prelaska Hrvatske na euro javnim su prostorom dominirala raspredanja o cijenama i poskupljenjima.

Političari su to prepoznali kao teren za ubiranje političkih bodova. Vlada se dijelom i iz tih pobuda žestoko obrušila na “nepoštene trgovce”. Ekonomisti su problematizirali smislenost i učinkovitost nekih od najavljivanih alata za kroćenje cijena i “discipliniranje” poduzetnika.

Uz brojne sličice iz svakodnevnog života potrošača dobili su i službene brojke DZS-a o inflaciji s kojom smo ušli u 2023. Isporučena su i prosinačka izvješća udruga za zaštitu potrošača kojima je Vlada ljetos povjerila praćenje maloprodajnih cijena u mjesecima uoči uvođenja eura.

A u okviru tog projekta jučer je pristiglo i posebno izvješće državnih statističara kojim je obuhvaćeno više od stotinu proizvoda i usluga za osobnu potrošnju.

Orkestrirano povećanje?
Buke je mnogo, kao i kuteva iz kojih se progovaralo o (neopravdanim) poskupljenjima. Dio šire javnosti i u Vladinu ratu s trgovcima zapravo vidi potrebu za stvarenjem privida, igrokaz. Neki će reći da su zakazale pripremne aktivnosti i mehanizmi praćenja kretanja maloprodajnih cijena u mjesecima prije 1. siječnja.

Nemali dio kritika zapravo bi se mogao svesti na problem koji se Hrvatskoj očituje u gotovo svim područjima, a to su slabe institucije. Toga očito nije mogao biti pošteđen ni projekt uvođenja eura.

Da tome nije tako, možda bi se u priči o rastu cijena moglo izaći i s konkretnim argumentima po istraživanju što se npr. u proteklih pola godine događalo s maržama trgovaca i drugih poduzetnika, jesu li se i u kojim sektorima one povećale i je li možda bilo (ili nije) orkestriranih povećanja marži. Ovako imamo tek zvučne postotke rasta cijena kod kojih je uglavnom teško razlučiti što je rezultat povećanih inputa, a što, kako kažu u Vladi, “lova u mutnom”.

Kako bilo, sad imamo mnogo paušalnih okršaja. “Sitne prevarante koji su iskoristili konverziju i varaju građane pogodit će nešto od arsenala: ili kazne ili ukidanje subvencija ili veći porez”, poručio je premijer Andrej Plenković odgovarajući na pitanja saborskih zastupnika na ovotjednom aktualnom prijepodnevu.

Usput je izvijestio da je Državni inspektorat već izrekao 151 novčanu kaznu ukupno vrijednu 234.000 eura onima koji su se kod uvođenja eura počeli ponašati po nepoštenim poslovnim praksama. S tim će se, kaže, i nastaviti. I ministar gospodarstva Davor Filipović poručio je da su posjeti inspektorata te porezne i carinske uprave najbolja “pedagoška mjera” za sve koji su neopravdano digli cijene te bi ih sukladno zaključku Vlade trebali vratiti na one od 31. prosinca.

Ministar financija Marko Primorac, pak, upozorio je da generaliziranja kojima se “baca ljaga” na uvođenje eura nisu dobra ni odgovorna.

Svatko ima ‘svoju inflaciju’
Ukratko, Vladina vrhuška u istupima u protekla dva tjedna podcrtavala je da je na strani potrošača, počesto pritom mašući mišićima. U prvom redu usmjeravali su ih prema trgovcima. Uz ostalo, tražili su ih da se očituju o maloprodajnim cijenama na referentne datume za listu od 78 proizvoda.

No, prema reakciji Udruge trgovine pri HUP-u, i u to su krenuli metodološki nedorečeno. Uz usputno negodovanje zbog reputacijske štete koju trpe, predstavnici tog sektora upozorili su, pojednostavljeno, da zahtjev kakav je postavljen miješa kruške i jabuke (brendove, privatne robne marke) pa iz svega ne mogu proizaći ni smislene i objektivne usporedbe.

Istodobno, praktično svako kućanstvo ima “svoju inflaciju”, pri čemu je onima iz donjih dohodovnih razreda ona znatno veća od službenih 13,1 posto na kraju 2022., za statistički “uprosječeno kućanstvo”.

To što je prelazak na euro u slučaju Hrvatske došao u okruženju visoke inflacije s podosta specifičnim ishodištima i širim kontekstom, trenutno samo pridonosi kakofoniji oko konverzijske inflacije.

S povećanjima ceha za uobičajenu košaricu proizvoda ili obavljenu uslugu građani se suočavaju već podosta vremena, ali prelaskom na euro pritom su očito neizbježne konotacije s konverzijom. Iskustveno su tako mnogi zaključili da je ona donijela “više od pukog zaokruživanja”. Do daljnjega će to ostati zona dojma i selektivne slike, ali to je ionako manje važno.

O institucionalnim slabostima, pak, i ovih smo dana dobili podsjetnik. Predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Mirta Kapural za televizijskog je gostovanja vezano uz tržište naftnih derivata rekla kako su upravo započeli istraživanje s ciljem utvrđivanja stanja odnosno marži na tržištu motornih goriva, o čijim će rezultatima izvijestiti kad se završi tijekom ove godine.

Ali rekla je i da je takvo istraživanje AZTN prethodno radio nedugo nakon liberalizacije – daleke 2015. Vezano uz tržište trgovine na malo Agencija je, kaže,  lani prvi put u svoje istraživanje uključila i snimanje stanja cijena za odabranih osam kategorija prehrambenih proizvoda. Gledala se 2021. u usporedbi s sa stanjem u lanjskom svibnju i lipnju. Nalazi su pokazali da su marže porasle u pet kategorija, i to najviše kod pekarskih i konditorskih proizvoda, dok su kod mesa peradi, mlijeka i mliječnih proizvoda te svježeg voća i povrća tada bile smanjene. Međutim, u narednih pola godine na tržištu je u tom pogledu vjerojatno bilo i znatno zanimljivije.