Obrtništvo je, mogu to slobodno reći, i ove godine bilo rastuća snaga hrvatskog gospodarstva. Naravno, godina na izmaku donijela je i brojne izazove, osim onih kontinuiranih koji opterećuju obrtništvo, ali i onih novih.

Unatrag godinu dana bilježimo rast broja obrta za gotovo 10 posto ili 11.114 obrta više. Hrvatska se u ovom trenutku može podičiti s 123.485 obrta koji zapošljavaju više 228.000 ljudi, uz godišnji rast i u tom segmentu te uz standardne sezonske fluktuacije.

Ključno za ovu godinu bilo je – rastuća potražnja za majstorima svih vrsta, i baš je ta činjenica u glavama djece i njihovih roditelja počela mijenjati svijest što obrtništvo jest – ono je traženo, plaćeno i cijenjeno, a za marljive i vješte uspjeh ne može izostati.

Potvrda toga je da potražnja za majstorima ne jenjava, izuzetno su traženi i plaćeni, a upis djece u strukovna zanimanja sada već godinama ostvaruje već kontinuirani stabilni rast – ove godine njih 40.556, u posljednjih pet gotovo 22.000.

Susret u Trakošćanu
Ništa od toga nije slučajno, rezultat je to velikih napora i brojnih aktivnosti našeg komorskog sustava i suradnji sa strukovnim školama i obrtnicima, a što će se, jednako intenzivno i predano s naše strane, nastaviti i u sljedećem razdoblju, kao i, siguran sam, pozitivni trendovi uslijed istih.

Upravo kako bismo imali učinkoviti obrazovni sustav, temeljen na praksi, podržali smo uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno jačanje segmenta učenja temeljenog na radu kod poslodavca, obrtnika, u realnom radnom okruženju kao osnovnog uvjeta kvalitetnog strukovnog obrazovanja.

Unatoč svemu navedenom, u ovom trenutku sva obrtnička zanimanja su deficitarna, a problem radne snage opterećuje svakoga tko se ne oslanja isključivo na vlastite snage, riječ je o kontinuiranim izazovima koji će se nastaviti i u godinama pred nama.

Nove odredbe Zakona o strancima koje se odnose na izdavanje radne dozvole za rad na tri godine, produljenje važenja dozvole za boravak, rad na devet mjeseci za sezonski rad relaksirat će u manjoj mjeri ovu situaciju, ali svima nama mora biti prioritet formiranje sustava koji će moći proizvesti radnu snagu za naše potrebe, koja mora biti kvalitetna i kompetentna, ali i motivirana ostati živjeti i raditi u granicama Hrvatske.

Što to znači? Inzistiranje na kontinuiranom dijalogu s donositeljima odluka, kako bi one bile u korist obrtnika. Primjerice, jedan od zaključaka nedavno održanog 2. Susreta računovođa Hrvatske obrtničke komore u Trakošćanu bio je da će se nadležnim institucijama uputiti čitav set prijedloga i zahtjeva za daljnje rasterećenje struke.

Isto je učinjeno posljednjeg tjedna studenog – Hrvatska obrtnička komora uputila je gotovo 100 različitih zahtjeva na petnaest institucija, a svi za cilj imaju olakšavanje poslovanja za gospodarstvo u cjelini, računovođe i rasterećenje struke.

Tako se među tijelima nadležnima za rješavanje pojedinačnih zahtjeva nalazi osam ministarstava, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, FINA, HANFA, HBOR, Hamag-Bicro te Državni zavod za statistiku. Očekivano, najveći broj zahtjeva – njih 61 – upućen je Ministarstvu financija i Ministarstvu gospodarstva, njih 25.

Računovođe upozoravaju
Samo neki od zahtjeva su rad u obrtu na nepuno radno vrijeme priznati u radni staž te omogućiti rad obrta uz mirovinu, rasterećenje izdavanja radnih dozvola, uvođenje vaučera za povremene poslove, ograničenje rada radnika, a ne trgovaca na 16 nedjelja, bolju razmjenu podataka među državnim institucijama, smanjenje svih propisanih kazni, oslobođenje plaćanja poreza na dohodak mladim obrtnicima, ukidanje obveze poslodavca o provedbi ovrhe, neoporezivi dodatak za sportske aktivnosti radnika i smanjenje bolovanja na teret poslodavaca na 14 dana.

Zahtjevi su dostavljeni svim relevantnim institucijama, uključivo i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih od kojih se traži hitno donošenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije knjigovođa te na visokoobrazovnim institucijama modernizaciju kolegija iz računovodstva, poreza i financija i sl. tematike na način da se sadržaji prilagode razvoju struke i potrebama tržišta rada. Time računovođe dodatno upozoravaju na problem radnika ne samo u računovodstvenim uredima već i u školama, vrtićima i sličnim institucijama čemu se svjedoči gotovo na dnevnoj razini.

Između ostalog, ključan je i nastavak zajedničkog rada na obrazovnom sustavu, nastavak inzistiranja na poreznom rasterećenju na svim razinama te pojačanim kontrolama obavljanja neregistriranih djelatnosti i cijeli niz specifičnih zahtjeva za unapređenje pojedinačnih djelatnosti, no prije svega, ponovno naglašavam – uključenost u kreiranje svih zakona i propisa te zajedničko traženje rješenja s donosiocima odluka za sve izazove koji se nalaze pred obrtnicima.

Naš krajnji cilj jednak je kao i prošle godine, kao i svake godine – da obrtnici žive dobro od svojega vrijednog rada, da ponuda odgovara potražnji na tržištu, da obrtnici prenose u najvećoj mjeri svoja znanja i vještine na nove generacije obrtnika, a da našim sugrađanima dajemo prilike i razloge da biraju obrtničko.