Hrvatska mljekarska industrija hitno bi se trebala uključiti u rješavanje ključnih izazova i problema proizvođača mlijeka po uzoru na svoje kolege iz EU.

DZS je objavio podatke o proizvodnji kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda u studenome 2019., a podaci govore o daljnjem urušavanju ovog sektora proizvodnje koji već dugi niz godina ne uspijeva isplivati na površinu i postići dovoljnu razinu konkurentnosti. U Hrvatskoj je prikupljeno 32.867 tona mlijeka, odnosno 1170 tona manje nego istog mjeseca prethodne godine.

Dok se podaci za cijelu 2019. još zbrajaju, stanje u ovom sektoru dovoljno je prikazati podacima prema kojiam je tijekom 2018. prikupljeno 453.000 tona kravljeg mlijeka, 4,9 posto manje u odnosu na 2017. i 31 posto ili 204.000 tona manje u odnosu na 2008.

Pritom, uvoz raste. Prije šest godina u Hrvatsku se uvozilo 42.000 tona sirovog mlijeka, a u 2018. ta je brojka skočila na 181.000 tona, što je rast od 330 posto ili 139.000 tona. Pali smo na vrlo niskih 52 posto samodostatnosti te smo postali ovisni o uvozu jer je prije samo šest godina samodostatnost iznosila oko 76 posto. Samo u 2018. ugašeno je 800 farmi zbog gotovo nikakve raspoloživosti radne snage, malih ulaganja u automatizaciju proizvodnje i žestoke konkurencije.

Novi pristup mljekarstvu

I dok se hrvatski mljekari još uvijek ne snalaze na otvorenom tržištu EU i nijedna mjera koja je poduzeta nije uspjela zaustaviti negativne trendove, pred njima su pregovori oko novog ZPP-a, koji će u još većoj mjeri biti usmjeren na ulaganje u ekološke standarde i drugačiji, održiviji pristup proizvodnji u stočarstvu, a time i u mljekarstvu.

Ovih dana je portal EurActiv.com objavio zanimljiv tekst o tome kako EU planira poboljšati održivost sektora proizvodnje mlijeka, sukladno novim EU politikama. Riječ je o projektu “Farma za budućnost” kojeg je pokrenulo osam lidera u mljekarskoj industriji, a program će se odvijati sljedeće tri godine. Na početku se planira provoditi na 25 mliječnih farmi u EU, SAD-u i Rusiji.

Kroz projekt će se pokušati pronalaziti rješenja i inovacije različitih modela uzgoja, veličina poljoprivrednih gospodarstava i zemljopisnih teritorija kako bi se prikupio uvid u sektor, primijenile najbolje prakse i razvio novi pristup proizvodnji mlijeka. Planirano je da se u projekt u roku od dvije godine uključi čak 2500 farmi krava.

Danone na čelu projekta

Projekt nudi globalnu suradnju za podršku farmerima mlijeka, tako da usvoje regenerativne poljoprivredne prakse koje čuvaju i obnavljaju resurse planete, poštuju dobrobit životinja i da se osigura dugoročna ekonomska održivost gospodarstava za sljedeće generacije. Polazna osnova projekta je suradnja, kojom se kreće od prihvaćanja činjenice da mljekari moraju promijeniti svoju sadašnju proizvodnu praksu, kako bi ispunili očekivanja i zahtjeve potrošača za održivom proizvodnjom te riješili niz izazova za okoliš i zdravlje.

Nedavno objavljena studija inicijative FAIRR – globalne mreže investitora, zaključila je kako uvjeti pod kojima se proizvode meso, jaja i mliječni proizvodi za globalno tržište još uvijek izrazito negativno utječu na klimatske promjene i u suprotnosti su s ciljevima UN-a. Mliječni sektor drugi je po veličini poljoprivredni sektor unutar EU i ukupno predstavlja preko 12 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje. U sklopu kampanje “Održiva mliječna proizvodnja u Europi”, koju je pokrenuo Europski forum o mlijeku, utvrđeno je kako trenutna proizvodnja mlijeka i mesa čini oko četiri posto globalne emisije stakleničkih plinova, a samo proizvodnja mlijeka emitira 2,9 posto.

Stručnjaci su uvjereni kako je potrebno različitim inovacijama uskladiti potrebe poljoprivrednika da zarade i potrošačku potražnju za povoljnim i kvalitetnim mliječnim proizvodima te ispuniti zahtjeve za zaštitom okoliša i zdravljem životinja.

No, ovo je ogroman i složen izazov za koji je potrebna podrška cijelog prehrambenog lanca. Zato se projekt, kojeg provode velike kompanije, na čelu s prehrambenom industrijom Danone, oslanja na stručnost lidera iz cijelog lanca vrijednosti poljoprivrednih proizvoda. On uključuje i znanstvene institucije poput nizozemskog sveučilišta Wageningen, poznatog po istraživanju proizvodnje hrane. Farmeri će biti uključeni u svaki korak razvoja projekta, kako bi se osiguralo da su prakse održive i prilagođene lokalnim običajima i geografskim specifičnostima.

Umjereni rast proizvodnje

Nedavno objavljene dugoročne prognoze EU poljoprivrede pokazale su kako će između 2019. i 2030. zahtjevi za održivošću ove proizvodnje dovesti do umjerenog rasta proizvodnje mlijeka u EU.

Proizvodnja će dosegnuti 179 milijuna tona u 2030., u usporedbi sa 168 milijuna tona u 2019. Sektor će morati prilagoditi svoje poljoprivredne prakse kako bi povećao prinose uz smanjenje stada (očekuje se 1,4 milijuna krava) te osigurati daleko manju emisiju stakleničkih plinova. Uz sve to, očekuje se da će EU ostati vodeći svjetski dobavljač mliječnih proizvoda.

No, u Hrvatskoj se i dalje vodi borba za goli opstanak. S jedne strane to udovoljava tzv. zelenim standardima jer se smanjuje emisija stakleničkih plinova (zbog manje farmi i manje proizvodnje), no upitna je dugoročna održivost proizvodnje. Mi stalno upozoravamo da je potrebna dugoročna strategija koja će uvažiti sve aspekte te pogled u budućnost ove proizvodnje mora biti usmjeren na inovativniji način proizvodnje uz povećanje produktivnosti i održivi razvoj, ali i zadržavanje proizvodnje.

Kako u Hrvatskoj postoji tek nekoliko kompanija koje otkupljuju mlijeko i održavaju kooperantski odnos, vjerujemo da postoji prostor da se i naše farme uključe u ovakve inicijative koje se provode na globalnoj razini.

Naše specifičnosti bi se itekako mogle iskoristiti i na vrijeme bi mogli pripremiti naše mljekare da promijene svoj poslovni model koji će se uklopiti u nove “zelene” standarde. Vjerujemo da bi kompanije poput Dukata, Vindije i Megglea mogle uključiti i naše farme u ovakav projekt kako bi ostali dio globalnih inicijativa i promjena poslovnog modela koji nam je toliko nužan.