Uslijed usporavanja globalnog gospodarskog rasta, mnogi se nadaju da su tehnološke inovacije potencijalno rješenje.

Primjerice, najnoviji Svjetski gospodarski izgledi Međunarodnog monetarnog fonda istaknuli su potencijal umjetne inteligencije za povećanje produktivnosti i BDP-a.

No, izvješće također upozorava da s obzirom na neizvjesnosti oko opsega utjecaja umjetne inteligencije, takvim prognozama treba pristupiti s dozom opreza. Iako bi umjetna inteligencija mogla uvesti u doba blagostanja, ovaj ishod ovisi o tome kako će se te nove tehnologije razvijati.

Trenutni val tehnooptimizma, zajedno s tjeskobom zbog potencijalnih posljedica novih tehnologija na tržišta rada, može se pripisati ideji da je umjetna inteligencija ono što ekonomisti nazivaju “tehnologijom opće namjene”.

Takve inovacije prožimaju cijelo gospodarstvo umjesto da se ograniče na jedan sektor. Tehnologije opće namjene mogu se podijeliti u dvije široke kategorije: one koje su revolucionirale energiju, poput parnog stroja i električne energije, i one koje su transformirale komunikaciju, poput tiskarskog stroja i telefona.

Iako su takvim inovacijama često potrebne godine, čak i desetljeća, da ostvare svoj puni potencijal, one mogu dovesti do porasta produktivnosti i brzog gospodarskog rasta.

Promjene i poremećaji
Svijet je usred dviju tehnoloških revolucija: prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija i brzog uspona umjetne inteligencije i drugih digitalnih tehnologija.

Ove su revolucije spremne zajedno preobraziti naša gospodarstva i promijeniti način na koji radimo, robu i usluge koje proizvodimo i konzumiramo te strukturu i dinamiku financijskih tržišta. Ali ostaje pitanje: hoće li se ove sveobuhvatne promjene pretvoriti u brži gospodarski rast?

Povijest pruža vrijedan uvid u to kako bi se te preobrazbe mogle odvijati. Jedna ključna lekcija glasi da, iako se tehnološki napredak često čini postupnim i površnim kako ga doživljavamo, njegovi dugoročni učinci mogu biti sveobuhvatni i duboki.

Doprinos parne energije i željeznice rastu BDP-a u osamnaestom i devetnaestom stoljeću iznenađujuće je teško kvantificirati, ali postoji razlog zašto to razdoblje nazivamo industrijskom revolucijom. Ovi događaji, koje su ovjekovječili romanopisci poput Charlesa Dickensa i Émilea Zole, utjecali su na svaki aspekt svakodnevnog života ljudi, kako na poslu tako i kod kuće.

Povrh toga, tehnološki napredak ne dovodi uvijek do trenutnog poboljšanja životnog standarda i može uključivati ogromne poremećaje. Izum tiskarskog stroja s pokretnim slovima Johannesa Gutenberga sredinom petnaestog stoljeća izvrstan je primjer.

Time što je omogućio da se Biblija prevede na lokalne jezike i učinio primjerke pristupačnima za obične ljude, pripremio je teren za dalekosežne društvene i kulturne promjene. Poremećaj monaške kontrole nad vjerskim tekstovima koji je iz toga proizašao potaknuo je uspon protestantizma, što je pak dovelo do niza brutalnih vjerskih ratova.

Poznato je da je Max Weber tvrdio da se u srcu kapitalizma nalazi protestantska radna etika. Iako su znanstvenici osporili ovu teoriju, tiskarski stroj i širenje pristupačnih knjiga nedvojbeno su povećali stopu pismenosti i postavili temelje za prosvjetiteljstvo.

Tiskarski stroj također je odigrao ključnu ulogu u olakšavanju industrijske revolucije, pokrenuvši val eksperimentiranja bez presedana i potičući duh znanstvenog istraživanja. Iako akademskim ekonomistima može biti izazov pronaći izravnu uzročno-posljedičnu vezu između tiskarskog stroja i gospodarskog rasta, sasvim je jasno da bez njegovog izuma svijet kakav poznajemo ne bi postojao.

Rast na duge staze
Stoga bismo trebali smanjiti očekivanja o utjecaju umjetne inteligencije na gospodarstvo, barem u doglednoj budućnosti. Iako je sama industrija umjetne inteligencije spremna za brzi rast, nije baš razumno očekivati da će to značajno potaknuti rast BDP-a u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju.

Štoviše, društveni i politički preokreti uzrokovani revolucijom umjetne inteligencije mogli bi vrlo dobro zasjeniti njezin izravni gospodarski utjecaj. Iako ekonomisti istražuju potencijalne učinke umjetne inteligencije na tržište rada, a politolozi ispituju destabilizirajuću moć dezinformacija i deepfakeova koje pokreću veliki jezični modeli, informacijske i komunikacijske tehnologije također mogu utjecati na norme i institucije na suptilne, ali smislene načine.

Razmotrimo, primjerice, razvoj željezničke mreže, koja je olakšala prijevoz ljudi i robe, čime se ubrzao rast gusto naseljenih, gospodarski prosperitetnih gradova. Slično tome, pojava televizije redefinirala je potrošačke težnje i dovela u pitanje uspostavljene norme o sudjelovanju žena u radnoj snazi.

Naravno, takve su promjene same po sebi nepredvidljive. Ali to je još jedan razlog više da dobro razmislimo o tipu društva koje želimo stvoriti i kako možemo iskoristiti tehnologiju da to postignemo.

Sve tehnologije opće namjene, uključujući električnu energiju i kanalizacijske sustave, oblikuje politička i društvena rasprava. Iako ne možemo preokrenuti ili usporiti razvoj umjetne inteligencije, vođe i tvorci politika moraju se pobrinuti da te moćne tehnologije služe većem dobru, bez obzira na to vode li mjerljivom gospodarskom rastu ili ne.

© Project Syndicate 2024.