Nakon medijskih optužbi za 10 milijuna “teško” trgovanje vrijednosnicama nadziranih izdavatelja – banaka – u više stotina transakcija za 40-ak osoba iz HNB-a, sve to kroz navode o povlaštenim informacijama, očekuje se rekonstrukcija regulatornog okvira HNB-a.

To je velika provjera povjerenja u HNB, kao ključnu instituciju koja za Vladu obavlja značajan posao pred donošenje konačne odluke o našem ulasku u eurozonu.

Uz nekoliko mogućih scenarija koji se neslužbeno razmatraju kao motiv izbijanja ovog slučaja pozornost privlači i tajming koji se u ovom slučaju podudara s pojedinim puno širim procesima sličnog predznaka.

Naime, recentna kretanja u kontekstu pandemijskih uvjeta investiranja i poslovanja te političkog odlučivanja ukazuju po nekima na potreban mega obračun s političkom korupcijom. U fokusu je navodno raskrinkavanje veza između odluka politike koje utječu na ekonomiju i velikih fondova koji na tome profitiraju tijekom korona krize, za to obilato nagrađujući partnere – političare u prinosima iz akcija koje im tako rastu na tržištima kapitala.

Upravo pojedine velike ekonomije, poput SAD-a, od početka pandemije suočavaju se s problemima iz regulatorne sfere u spektru nedozvoljenog ponašanja s ciljem ostvarivanja nezakonitog profita dužnosnika.

Treba položiti račune
U našem pak slučaju pod povećalo javnosti dolazi kako eventualno protupravno postupanje HNB-ovih dužnosnika i zaposlenika, tako i pitanje etike te njihovog osobnog integriteta, ali u istom paketu i cijeli sustav koji je postojeći okvir kreirao.

Računi će se trebati položiti i za učinjeno kao i za eventualno propušteno – prije svega saborskom Odboru za financije, što će uraditi sam guverner, dok raspetljavanje započinje u sklopu nadzora Hanfe koja je ključno tijelo prije eventualnog uključivanja DORH-a.

Proces u HNB-u dočekuju spremni, po svemu sudeći i s velikim brojem izjava koje su na zadanu temu prikupili, kao osnovu za propitivanje osobne odgovornosti.

Riječ je o izjavama koje su za članove Savjeta uvedene člankom 44. Zakona o HNB-u iz 2001., i od tada se sakupljaju, a za izvršne direktore i savjetnike guvernera te za glavnog ekonomista i poslovnog direktora iste se sakupljaju na temelju članka 22. Statuta HNB-a.

U skladu sa Zakonom o HNB-u, članovi Savjeta dužni su predati izjavu jednom godišnje, a jednako tako i izvršni direktori i glavni savjetnici u Uredu guvernera, poslovni direktor i glavni ekonomist, službene osobe za vođenje postupka izricanja upravnih sankcija te članovi Komisije za pružanje stručne pomoći vezane uz izricanje upravnih sankcija.

Tako se svi očituju i po pitanju imaju li dionice ili udjele u pravnim osobama kojima HNB izdaje odobrenja za rad ili čije poslovanje nadzire, imaju li dionice ili udjele pravnih osoba koje su vlasnički, upravljački ili funkcionalno povezane s pravnim osobama kojima HNB izdaje odobrenje za rad ili čije poslovanje nadzire, imaju li dionice ili udjele u revizorskim društvima i s njima povezanim osobama te je li imatelj dionica ili udjela u pravnim osobama kojima HNB izdaje odobrenja za rad ili čije poslovanje nadzire bračni drug i djeca s kojima žive u zajedničkom kućanstvu ili zajednički poslovno djeluju.

Što se konkretnog postupanja tiče, ako bi iz sadržaja zaprimljene izjave proizlazilo da je neki zaposlenik imatelj dionica ili poslovnih udjela u navedenim pravnim osobama, HNB bi u izravnoj komunikaciji s njime jasno iznio svoje očekivanje da se odgovarajućim pravnim poslom takav zaposlenik mora bez odgađanja uskladiti s pozitivnim pravnim propisima.

Drugim riječima, to je uputstvo kako da se stvari poprave, a ne osnova za sankcioniranje nedozvoljenih radnji. Uz sve to, ne postoji ni kontrolni mehanizam. Kako u odgovoru na naš upit navode iz HNB-a, osim navedenog alata, nemaju na raspolaganju neku drugu pravnu osnovu koja bi im omogućavala da samostalno ispituju ili istražuje poštuje li pojedini član Savjeta, izvršni direktor ili savjetnik guvernera zabranu iz članka 45. stavka 2,. odnosno članka 52. stavka 2. Zakona o HNB-u.

Isto tako, tvrde, nemaju niti zakonsku mogućnost pristupa podacima SKDD-a radi provjere istinitosti podataka sadržanih u izjavama zaposlenika. No, te će podatke ubuduće, u redovnim i ad hoc kontrolama, najavljuju, tražiti od zaposlenika osobno jer se radi o osobnim podacima koji su zaštićeni.

Odobrenje za ulaganje
U cijelom slučaju, kao podsjetnik što je meritum, ističu da treba razlikovati dionice i vlasničke udjele od korporativnih obveznica banaka, a po pravilima koja danas vrijede nije protivno zakonu da bilo koji zaposlenik posjeduje korporativne obveznice banaka.

No, isto pravilo se promijenilo, i to već sutra neće biti slučaj: sukladno novoj Odluci o posebnim ograničenjima za upućene osobe i druge zaposlenike HNB-a, dio zaposlenika HNB-a od 1. ožujka neće smjeti trgovati korporativnim obveznicama banaka koje su osnovane u EU ili imaju podružnicu u EU.

Osim zaposlenika koji su već navedeni u Zakonu o HNB-u dodatno se proširuju obveze i za druge zaposlenike, te će primjerice biti zabranjeno trgovanje obveznicama banka ili udjelima investicijskih fondova koji ulažu u takve obveznice ili dionice.

Također, zaposlenici će trebati tražiti odobrenje za ulaganje veće od 75.000 kuna u državne vrijednosne papire ili ako namjeravaju frekventno trgovati bilo kojim vrijednosnim papirima, odnosno izvještavati o odobrenim kreditima većim od 75.000 kuna i ako su kupili nekretninu ili pokretninu od neke od banaka.

Temeljem nove regulative HNB neće imati direktan pristup računima i prometima vrijednosnim papirima zaposlenika. Nadzor primjene zakonskih i internih akata po novome znači da će se prema godišnjem planu nadzora tražiti podaci od zaposlenika o njihovim privatnim ulaganjima i imovini.

Također, u slučaju potrebe da se provjere određene informacije moguće je provesti izvanredni nadzor. Kod svega toga ostaje pitanje bi li se o ovom slučaju danas uopće pričalo da su nova pravila bitno ranije stupila na snagu?