Ove je jeseni obilježena tužna obljetnica 1000 dana od početka rata u Ukrajini koji je toj zemlji i ukrajinskom narodu donio ogromna stradanja, a Europu suočio s nizom izazova, među kojima se posebno isticala energetska kriza, prvenstveno uzrokovana cijenama i dostupnošću plina kao najvažnijeg energenta za industriju i kućanstva.

Unatoč brojnim izazovima, u tih 1000 danas nisu se ostvarile bojazni o nestašicama plina. Plina ima dovoljno i bit će ga sigurno dovoljno i u bližoj budućnosti – ključno je pitanje uvijek, po kojoj cijeni?

Uz niz tržišnih i infrastrukturnih prilagodbi, Europi je pomogla i priroda s dvije blage zime zbog čega su skladišta plina u velikom broju europskih zemalja ostala na visokim razinama zapunjenosti.

No, u novu zimu ušli smo s nizom izazova koji bi mogli imati značajan utjecaj na rast cijena plina. Promatrajući godinu, cijene na ključnim burzama su rasle, a svjedočili smo i nezanemarivoj volatilnosti. Dakako, to nije usporedivo s kriznim vremenima prije i nakon početka rata u Ukrajini, ali ukazuje na određene trendove koji se mogu nastaviti i u 2025.

Niz je čimbenika koji su nedavno pokrenuli trend rasta cijene, ali su prisutni i oni koji utječu na njihovu stabilizaciju. Analiziramo jedne i druge te donosimo moguće scenarije i okvire unutar kojih bi se mogle kretati cijene na europskim burzama.

Hladnija zima i veća potražnja?

Prognoze su sugerirale da će nadolazeća zima biti hladnija zbog utjecaja vremenskog fenomena La Niñe, što će potencijalno povećati potražnju za grijanjem i električnom energijom. Tako je već u jesen dobar dio Ujedinjene Kraljevine pokrio snijeg, a hladno vrijeme je potrajalo.

Stoga, unatoč tome što ukupna potražnja za plinom u EU i Ujedinjenoj Kraljevini pada već treću godinu za redom, prema procjenama analitičara, potražnja za plinom ove bi zime mogla ipak porasti u usporedbi s prethodnom godinom.

Rast kratkoročne potražnje bit će svakako uzrokovan nestabilnom proizvodnjom obnovljivih izvora energije, poput vjetroelektrana i solarnih panela. Njihova proizvodnja “pati” tijekom ekstremnijih vremenskih uvjeta, kao što se uostalom pokazalo i tijekom ovogodišnjeg vrućeg ljeta, pa se energija više kompenzira i plinskim elektranama.

Smanjenje opskrbe sa sjevera

Norveška, najveći dobavljač plina Europi, koja pruža sigurnost i stabilnost europskom tržištu te koja je uvelike ublažila utjecaj plinske krize nakon početka rata u Ukrajini, bilježi povremeno smanjenje isporuka zbog tehničkih problema što donosi kratkoročni utjecaj na tržište. Imajući na umu učestalost takvih događaja tokom 2024., djelomični prekidi isporuke se mogu očekivati i u narednom razdoblju te u kombinaciji s drugim čimbenicima donijeti volatilnost cijena tokom godine.

Smanjenje zaliha

Europske zalihe plina, iako relativno visoke za standarde prošlih godina, u studenom su bilježele 91% popunjenosti, u usporedbi s više od 94% u istom razdoblju 2023. Ako potraje hladna zima, očekuje se veće korištenje zaliha zbog vremenskih uvjeta. Upravo tada bi skladišta mogla odigrati ključnu ulogu u zadovoljavanju kratkoročne potražnje, ali i dosegnuti niske razine prije kraja zime.

Ponuda i industrijska potrošnja

Globalni LNG kapaciteti trenutačno su ograničeni, što je većinom uzrokovano nedovoljnim rastom proizvodnje u odnosu na golem rast globalne potražnje. Europska tržišta suočavaju se s konkurencijom iz Azije za dodatne isporuke, za koje se očekuje da će značajnije rasti tek tijekom 2025. kad SAD poveća svoje razine proizvodnje.

No, važno je napomenuti da bi veći logistički troškovi i premije za privlačenje LNG isporuka u Europu mogli dodatno podići cijene, osobito tijekom razdoblja najveće potražnje zimi. Uz to, postoje naznake oporavka europske industrijske potrošnje, ponajviše industrija poput kemijske koje su veliki potrošači plina, a koje su u značajnoj krizi još od početka rasta cijena energenata. Potencijalan oporavak industrije je dobra vijest za Europu i radna mjesta, ali bi moglo pogurati cijene plina prema gore.

Kraj tranzita kroz Ukrajinu

Unatoč tome što je većina zapadnoeuropskih država prekinula ovisnost o ruskom plinu, dio zemalja srednje Europe još je djelomično ili potpuno ovisan te će se u novonastaloj situaciji, ako Rusija prekine isporuku kroz Ukrajinu, morati osloniti na druge izvore, čime će se povećati pritisak na plinske zalihe. Kao i na razinu cijena.

Elementi stabilnosti

Iako su gore navedeni faktori dominantni i postoji šansa da će uzrokovati generalni rast razina cijena plina, ipak nailazimo na nekoliko stabilizirajućih čimbenika koji mogu djelomično umiriti ili pak potpuno ublažiti postojeće negativne utjecaje. Prvi je relativno visoka razina zaliha plina u skladištima.

Te visoke razine zaliha rezultat su zakonskih obveza koje je EU uvela za sve zemlje članice nakon početka ukrajinske krize, a prema kojima one u svakoj državi članici moraju biti na više od 90% zapunjenosti s početkom ogrjevne sezone. Ovo pruža Europi određeni kapacitet za povlačenje većih količina plina tijekom vrhunca sezone.

Drugo – unatoč tehničkim problemima, Norveška očekuje zadržavanje ukupne godišnje proizvodnje na razinama sličnim prošloj zimi. Fleksibilna polja poput Trolla ostaju ključna za stabilnost europske opskrbe. Također, Dugoročni trend smanjenja potrošnje plina u rezidencijalnom sektoru zbog energetske učinkovitosti i promjena u ponašanju korisnika mogao bi djelomično ublažiti povećanu industrijsku i komercijalnu potražnju.

Što onda očekivati u 2025.?

Europsko tržište plina sigurno će se suočiti s većim izazovima nego protekle dvije sezone. Kombinacija čimbenika sugerira da bi tržište moglo ući u razdoblje značajnih oscilacija cijena, potaknuto povećanom potražnjom, smanjenjem opskrbe i geopolitičkim promjenama. Iako relativno visoka zapunjenost skladišta plina pruža određenu stabilnost, ograničenja globalnih LNG kapaciteta i konkurencija s azijskim tržištima stvara neizvjesnost koja će povećati osjetljivost tržišta na sve lokalne i globalne događaje koji mogu utjecati na sigurnost opskrbe.

U 2025. bismo se stoga mogli suočiti s razdobljem veće neizvjesnosti, zbog čega će PPD nastaviti aktivno raditi na svom portfelju te upravljati opskrbnim lancima i surađivati s različitim dobavljačima. Sve kako bi u konačnici ispunio svoju misiju te nastavio jamčiti sigurnost opskrbe plinom Republike Hrvatske, a kupcima osiguravati stabilnost kao ključnu stavku svakog poslovanja.