Investicije su motor gospodarstva i stagnacija bi izazvala veće gospodarske poremećaje u sektoru graditeljstva od mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa. Investicije se pripremaju godinama, a za njih se priprema sektor graditeljstva, te je pitanje održavanja stupnja investicijske aktivnosti usko povezano s održavanjem sektora graditeljstva u Hrvatskoj.

U drugoj polovici 2020. godine došlo je do snažnog porasta cijena nekih materijala na svjetskim tržištima (bakar, aluminij, čelik, plastika). Porast cijena nastavio se i u 2021. godini, a proporcionalno su se povećale i cijene gotovih proizvoda (kabela, armature, čeličnih konstrukcija, plastičnih proizvoda i dr).

Zbog navedenog porasta cijena sirovina, izvođači koji su sklopili ugovore o građenju s nepromjenjivom (fiksnom) cijenom trpe velike financijske gubitke koji otežavaju ispunjenje ugovornih obveza.

Povodom nastalih okolnosti Vlada Republike Hrvatske donijela je 29. rujna 2021. Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda, koji je objavljen u Narodnim novinama 107/2021.

Spomenuti zaključak je od velike koristi u traženju pravednog i zakonitog rješenja za nastalu situaciju. Sada gospodarskim subjektima iz graditeljstva, te javnim naručiteljima i drugim investitorima predstoji intenzivna aktivnost u operacionalizaciji navedenog zaključka na konkretne ugovorne odnose i projekte, s ciljem ravnomjernog snošenja rizika u realizaciji brojnih investicija u Hrvatskoj.

Mijenjati radno zakonodavstvo
Donijeti programi i mjere obnove potresom pogođenih područja moraju se učinkovitije provoditi, a to otvara poslovne prilike za graditeljstvo. U tijeku je donošenje provedbenih akata (pravilnika) od kojeg se očekuje ubrzanje administrativnih postupaka ugovaranja radova na obnovi. Vjerujemo da će Pravilnik o dodjeli radova na obnovi, značajno povećati učinkovitost procesa ugovaranja radova, a time i veću zaposlenost graditeljskih kapaciteta u Hrvatskoj.

Radno zakonodavstvo, a posebno Zakon o radu je potrebno mijenjati, ukidajući pojedine obveze i prava koji narušavaju kvalitetniji odnos poslodavca i zaposlenika, na obostranu štetu. Obzirom na veliko učešće ugovora o radu na određeno vrijeme, potrebno je kroz izmjenu ZOR-a omogućiti liberalizaciju otkazivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, uz povećanje razine obveze poslodavca na isplate otpremnine ovisne o broju godina staža kod poslodavca, te povećanja obujma prava osoba u slučaju gubitka posla. Time bi značajno ohrabrili poslodavce na zapošljavanje radnika na neodređeno vrijeme i smanjili broj ugovora o radu na određeno vrijeme.

Potrebno je prići povećanju osnovne plaće u građevinarstvu, tako da ukupna neto primanja (oporeziva i neoporeziva) dosegnu razinu 50 posto primanja zaposlenika u Njemačkoj i osigurati od strane države učinkovitu kontrolu isplate plaća prema kolektivnom ugovoru sukladno koeficijentima složenosti radnih mjesta.

Navedenim aktivnostima povećat će se konkurentnost radnih mjesta u hrvatskom građevinarstvu, te smanjiti odlazak radnika u inozemstvo i suzbijati siva ekonomija.

Ovih dana očekujemo odluku o davanju prethodne suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na nove Posebne uzance o građenju.

Potrebno je ukazati da sektoru graditeljstva u Hrvatskoj nije u interesu širenje primjene FIDIC ugovora jer nisu utkani u tradiciju i iskustveno znanje domaćih subjekata u graditeljstvu, dok su Posebne uzance o gradnji izraz poslovne prakse koja se iskristalizirala tijekom proteklih 44 godine.

Spriječiti usporavanje investicija

Nužno je razvijati sustav strukovnog obrazovanja za građevinska zanimanja. Sustav strukovnog obrazovanja danas je lošiji u odnosu na ranija razdoblja. Ministarstvo prosvjete, i posebno Agencija za strukovno obrazovanje, na tom području nisu ostvarili nikakav pomak, unatoč višegodišnjem ukazivanju na taj problem.

Upisne kvote određuju županije bez učešća gospodarstva, te je strukovno školovanje neadekvatno potrebama tržišta rada, a posebno graditeljstva. Kad se uzme u obzir stanje u strukovnom obrazovanju, postavlja se pitanje što su gospodarstvo i svi građani dobili zauzvrat u odnosu na milijarde kuna koje su godišnje potrošene za obrazovanje.

Povećanje broja strukovnih zanimanja u graditeljstvu doprinijelo bi povećanje plaća na razinu polovice njemačkih plaća u skladu s kolektivnim ugovorima, kao i adekvatna kontrola njihove primjene od strane nadležnih inspekcija, te dualno obrazovanje u okviru strukovnog obrazovanja. To bi također pridonijelo i demografskom oporavku RH.

Sektor graditeljstva uz pretpostavku rješavanja navedenih mjera, kao i provođenja kvalitetne reforme javnog sektora uz znatno smanjenje birokratskih procedura koje usporavaju investicije, imat će vrlo izgledne prilike za uspješno poslovanje u 2022. godini.

Zalažemo da graditeljstvo bude jedna od strateških gospodarskih djelatnosti Republike Hrvatske, što bi doprinijelo jačanju građevinskih poduzeća i linearnom povećanju zaposlenosti u građevinarstvu i drugim djelatnostima.