U cijelom svijetu ista priča. Suočeni s lavinom lažnih vijesti i dezinformacija na internetu, sve manjim povjerenjem u medije i vlasti i širenjem “pustinje vijesti”, vlade, filantropi i izdavači očajnički traže načine za financiranje kvalitetnog novinarstva.

Zakoni o očuvanju novinarstva
Australija je 2021. godine učinila pomak donošenjem Kodeksa o pregovaranju o medijima, primoravši Alphabet (Google) i Meta (Facebook) na plaćanje medijima za sadržaj vijesti koji se dijeli na njihovim platformama.

Ovaj je model otada dobio na snazi širom svijeta, a Kanada je u lipnju usvojila vlastitu verziju australskog zakona (C-18), dok je Južna Afrika pokrenula istragu o tržištu digitalnog oglašavanja. Zemlje poput Indonezije, Japana, Novog Zelanda i Švicarske razmatrale su donošenje sličnih zakona, a ambiciozni brazilski Zakon protiv lažnih vijesti, koji je odbačen u svibnju, odnedavno je ponovno aktualan.

U međuvremenu, u Sjedinjenim Američkim Državama, Zakon o tržišnom natjecanju i očuvanju novinarstva, čiji je cilj omogućiti izdavačima vijesti da se uključe u kolektivno pregovaranje, uvela je u ožujku američka senatorica Amy Klobuchar i od tada je zapeo. U lipnju je kalifornijska državna skupština donijela Zakon o očuvanju kalifornijskog novinarstva, koji bi zahtijevao od velikih tehnoloških tvrtki da podijele svoje prihode od oglašavanja s novinskim kućama. No, zakon je stavljen na čekanje do 2024.

Protiveći se tim zakonima, tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka umanjili su važnost sadržaja vijesti na svojim platformama, tvrdeći da se može lako odbaciti jer ga publika zapravo ne treba. Google je također pribjegao izravnom plaćanju izdavačima, nadajući se da će skroman iznos obeshrabriti medijske tvrtke da podrže zakone o naknadama za platforme.

Naš nedavni radni dokument pokazuje da takvi sporazumi ne obuhvaćaju punu vrijednost sadržaja vijesti koji proizvode američki izdavači. Naša konzervativna procjena je da bi Facebook i Google trebali plaćati američkim novinskim kućama otprilike 14 milijardi dolara godišnje za korištenje njihovim sadržajem.

Naša studija pokazuje da Facebook duguje izdavačima 1.9 milijardi dolara godišnje, dok Google duguje 10-12 milijardi dolara. Također uključujemo detaljno objašnjenje naše metodologije i pozivamo druge da je nadograđuju i usavršavaju.

U posljednjih 20 godina prihodi od oglašavanja Googlea i Facebooka porasli su, dok su prihodi od oglašavanja na koje se tradicionalni mediji oslanjaju za financiranje vijesti od javnog interesa i istraživačkog novinarstva zabilježili pad. To nije slučajnost.

Prihodi od oglašavanja prebacili su se na platforme jer su pojedinci počeli izravno konzumirati vijesti na platformama, čime su oglašivači dobili veliku i stabilnu bazu korisnika. Iako Google i Facebook tvrde da bi novinske kuće trebale biti zahvalne što platforme potiču promet na njihove internetske stranice, naši nalazi pokazuju da nije tako.

Protumonopolske tužbe
Naša studija temelji se na velikom broju ekonomskih istraživanja koja pokazuju da kada se dvije strane okupe, stvaraju vrijednost. Velike digitalne platforme i kreatori sadržaja vijesti pružaju komplementarne usluge koje stvaraju veću ekonomsku vrijednost kada se rabe zajedno nego odvojeno.

Novinski mediji opskrbljuju tehnološke tvrtke visokokvalitetnim sadržajem koji njihove korisnike angažira i potiče ih da se vrate na njihove platforme. Slično tome, platforme izdavačima vijesti pružaju popularne kanale jednostavne za upotrebu putem kojih mogu širiti sadržaj vijesti široj publici.

Trenutno Google i Facebook dominiraju američkim tržištima digitalnog oglašavanja, omogućujući dvjema glavnim platformama da preusmjere gotovo svu ekonomsku vrijednost stvorenu internetskim sadržajem vijesti. Štoviše, kao što američko Ministarstvo pravosuđa i 38 državnih odvjetnika tvrde u svojoj tekućoj protumonopolskoj tužbi protiv Googlea, ta je tvrtka uspjela zadržati dominantnu poziciju na tržištima digitalnog oglašavanja monopolizirajući ključne tehnologije.

Naši nalazi naglašavaju očiti nesrazmjer između onoga što Google i Facebook trenutno plaćaju izdavačima vijesti i onoga što bi platili da nisu moćni monopoli. Naš pristup određivanju pravednije naknade jednostavan je, transparentan i uvjerljiv. Vladini dužnosnici već ga uključuju u rasprave o politikama, a izdavači širom svijeta mogu koristiti naš rad u vlastitim pregovorima s Googleom i Facebookom.

Naša metodologija također može biti korisna izdavačima koji žele saznati kako se njihovim sadržajem koriste veliki jezični modeli poput ChatGPT-4. Međutim, bez obzira na to kako se tehnologija razvijala, osnovno načelo na kojem se temelji medijski sustav trebalo bi ostati isto: Ako ubirete ogromnu dobit korištenjem sadržaja vijesti, trebali biste ga platiti.

© Project Syndicate 2023.

* Koautori članka su Haris Tabaković, viši suradnik u Brattle Grupi; Patrick Holder, viši suradnik u Brattle Grupi te Anya Schiffrin, direktorica programa tehnologije, medija i komunikacija na Školi za međunarodne i javne poslove Sveučilišta Columbia.