Globalno gospodarstvo bilo je puno iznenađenja 2023. godine. Unatoč naglom rastu kamatnih stopa, Sjedinjene Američke Države uspješno su izbjegle recesiju, a glavna tržišta u nastajanju nisu upala u dužničku krizu.

Čak je i japansko gerijatrijsko gospodarstvo pokazalo zapanjujuću vitalnost. S druge strane, Europska unija je zaostala, jer je njezin njemački pokretač rasta naglo posustao nakon što je naglo završilo kinesko doba četverodesetljetnog hiperrasta.

Gledajući unaprijed u 2024. godinu, nekoliko pitanja poprima veliku važnost. Što će se dogoditi s dugoročnim kamatnim stopama prilagođenim inflaciji? Može li Kina izbjeći dramatičnije usporavanje gospodarske aktivnosti, s obzirom na previranja u sektoru nekretnina i visoke razine duga lokalne samouprave?

Nakon što je dva desetljeća zadržala gotovo nulte kamatne stope, može li japanska središnja banka (BOJ) normalizirati kamatne stope bez pokretanja sustavnih financijskih i dužničkih kriza? Hoće li odgođeni učinci povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi na kraju gurnuti SAD u recesiju?

Mogu li tržišta u nastajanju održati stabilnost još godinu dana? Na kraju, koji će biti sljedeći glavni izvor geopolitičke nestabilnosti? Hoće li to biti kineska blokada Tajvana, pobjeda bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima u studenome ili neki nepredviđeni događaj?

Odgovori na ova pitanja međusobno su povezani. Recesija u SAD-u mogla bi dovesti do značajnog smanjenja globalnih kamatnih stopa, ali to može pružiti samo privremeno olakšanje.

Uostalom, nekoliko čimbenika, uključujući izvanredno visoke razine duga, postupno nastupanje deglobalizacije, rastući populizam, potrebu za povećanjem potrošnje za obranu i zelenu tranziciju, vjerojatno će u sljedećem desetljeću zadržati dugoročne stope znatno iznad ultraniskih razina na kojima su bile od 2012. do 2021.

Japansko ‘glatko slijetanje’’
U međuvremenu, značajni napori kineskih čelnika da ponovno postignu godišnji gospodarski rast od 5% suočavaju se s nekoliko zastrašujućih izazova. Za početak, teško je vidjeti kako kineske tehnološke tvrtke mogu ostati konkurentne kada država nastavlja s gušenjem poduzetništva. A udio kineskog duga u BDP-u, koji je porastao na 83% u 2023., u usporedbi s 40% u 2014., ograničava sposobnost države da osigura neograničene pakete pomoći.

S obzirom na to da je potpora države ključna za rješavanje visokog duga lokalne samouprave i prezaduženog sektora nekretnina, čini se da je kineski plan u nastajanju širenje boli. To podrazumijeva dodjelu nacionalnih sredstava pokrajinama, zatim primoravanje banaka na odobravanje kredita nesolventnim poduzećima po nižim kamatnim stopama i, konačno, ograničavanje novog zaduživanja lokalnim samoupravama.

No, bit će teško zadržati kinesko gospodarstvo u stanju u kojem napreduje punom parom, istovremeno namećući ograničenja za novo kreditiranje. Iako se Kina već odmiče od nekretnina i ide prema zelenoj energiji i električnim vozilima (na zaprepaštenje njemačkih i japanskih proizvođača automobila), nekretnine i infrastruktura i dalje čine više od 30% kineskog BDP-a, kao što smo nedavno pokazali Yuanchen Yang i ja, naglašavajući izravan i neizravan utjecaj tih sektora.

Iako je Japan zadržao snažan gospodarski rast tijekom prošle godine, Međunarodni monetarni fond očekuje usporavanje njegovog gospodarstva u 2024. Ali, sposobnost Japana da postigne “glatko slijetanje” uvelike ovisi o tome kako se japanska središnja banka BOJ nosi s neizbježnim, ali rizičnim prijelazom iz svoje politike ultra niskih kamatnih stopa.

S obzirom na to da je jen ostao gotovo 40% niži od dolara od početka 2021., čak i kad je američka inflacija porasla, japanska središnja banka BOJ ne može si više dopustiti odgađanje te promjene. Iako bi se donositelji politike u Japanu možda radije suzdržali od bilo kakvog postupanja i nadali se da će pad globalnih kamatnih stopa potaknuti jen i riješiti njihove probleme, to nije održiva dugoročna strategija.

Vjerojatnije je da će japanska središnja banka BOJ morati povećati kamatne stope ili će dugo neaktivna inflacija početi rasti, što će stvoriti ozbiljan pritisak na financijski sustav i japansku državu, koja trenutačno održava udio duga u BDP-u iznad 250%.

Trump je favorit
Iako američko gospodarstvo, suprotno očekivanjima većine analitičara, nije skliznulo u recesiju 2023., vjerojatnost za to još je vjerojatno oko 30%, u usporedbi s 15% u normalnim godinama. Unatoč nepredvidljivim dugoročnim učincima oscilacija kamatnih stopa, administracija predsjednika Joea Bidena i dalje provodi ekspanzivnu fiskalnu politiku.

Kao udio u BDP-u, deficit je trenutno na 6% – ili 7%, uključimo li Bidenov program oprosta studentskih kredita – unatoč tome što gospodarstvo bilježi punu zaposlenost. Čak i podijeljeni Kongres vjerojatno neće značajno smanjiti potrošnju u izbornoj godini.

Visoka kumulativna stopa inflacije u protekle tri godine iznosila je de facto 10% neplaćanja državnog duga, što je jednokratni događaj koji se ne smije uskoro ponoviti bez ozbiljnih posljedica.

Dok geopolitičke napetosti rastu, a ankete pokazuju da je Trump trenutačno favorit za pobjedu na američkim predsjedničkim izborima, 2024. bit će još jedna burna godina za globalno gospodarstvo. To se posebno odnosi na tržišta u nastajanju, ali nemojte se iznenaditi ako 2024. ispadne teška godina svima. 

© Project Syndicate 2024.