Hrvatska se sve snažnije pozicionira na globalnoj geotermalnoj karti. Geotermalna energija nije samo obnovljiv i stabilan, već i ugljično neutralan izvor energije sa značajnim potencijalom za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Prema prvom globalnom izvješću o geotermalnoj energiji Međunarodne energetske agencije (IEA), geotermalni kapacitet mogao bi se učetverostručiti do 2050., a zemlje koje prepoznaju njezinu važnost već osiguravaju mehanizme za ubrzani razvoj sektora. Kako Hrvatska ima geotermalni potencijal čak 60% veći od europskog prosjeka, jasno je da ova energija nije samo dio energetske tranzicije, već i strateški resurs za osnaživanje energetske sigurnosti i industrijskog rasta.
No, geotermalna energija nije samo pitanje energetske tranzicije, već i industrijskog razvoja. Na konferenciji koju su zajednički organizirali Alpheus Public Affairs i HGK, raspravljalo se o ključnim pitanjima – od financiranja i regulative do tehnologije i primjene. Kroz strateške reforme, pojednostavljenje regulatornog okvira, suradnju javnog i privatnog sektora te osiguranje financijskih instrumenata za smanjenje rizika, geotermalna energija može postati ključan stup hrvatske energetske sigurnosti i održivog gospodarskog razvoja.
Zaključci prve međunarodne investicijske konferencije posvećene geotermalnoj energiji, Geothermal Investment Forum – GIFC 2025, jasno su pokazali da geotermalna energija nadilazi okvir energetskog resursa. Ona je gospodarska prilika. Ključni naglasak stavljen je na povezivanje dionika i jačanje industrijskog lanca, pri čemu se Radna skupina za geotermalnu energiju HGK istaknula kao model suradnje koji bi i druge zemlje mogle slijediti za poticanje razvoja, ne samo u energetici, već i u povezanim industrijama.
U HGK kontinuirano naglašavamo koliko su predvidiv regulatorni okvir i jasno definirani poticaji ključni za razvoj geotermalne energije. Zato je bilo posebno zanimljivo sagledati prepreke s kojima se ulagači suočavaju na terenu. Kao najveći izazovi istaknuti su dugotrajni administrativni postupci i nepredvidivost regulatornog sustava. Poseban naglasak stavljen je na pitanje financiranja – bez stabilnog poticajnog mehanizma, razvoj geotermalnih elektrana ostaje neizvjestan.
Iako RH ima zakonodavni okvir za poticanje OIE putem premijskog modela, više od tri godine nije raspisan natječaj za dodjelu tržišne premije za geotermalne projekte. Bez tog mehanizma, investitori se suočavaju s velikim financijskim rizicima, budući da su troškovi istražnih bušotina i izgradnje elektrana iznimno visoki, dok je povrat ulaganja dugoročan. Svi su suglasni – najučinkovitiji modeli financiranja su oni koji kombiniraju javna i privatna sredstva.
Dok se često naglašava potencijal geotermalne energije za proizvodnju električne energije, toplinarstvo je segment koji može donijeti konkretne rezultate u znatno kraćem roku. Grijanje urbanih područja jedan je od najvećih izvora emisija CO2, a primjeri poput Beča pokazuju da geotermalni sustavi mogu igrati ključnu ulogu u dekarbonizaciji gradova. Ključno je iskoristiti priliku za dekarbonizaciju sustava i smanjenje energetske ovisnosti, čime bi geotermalna energija mogla postati stabilan i dugoročan izvor toplinske energije za hrvatske gradove.
Kada govorimo u široj ulozi i primjeni geotermalne energije, ističe se poljoprivreda, gdje su sve veći zahtjevi da se koriste što veće količine energije iz ekološki prihvatljivih, obnovljivih izvora. No geotermalna energija još nije dovoljno prepoznata među poljoprivrednicima, a tu su kao prepreke ističu složeni postupci odobravanja, zajedno s visokim početnim ulaganjima kao ključnim razlozima ograničene primjene. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva započelo je s aktivnostima kako bi potaknulo širu upotrebu ovog izvora energije, što i otvara značajne mogućnosti za dugoročnu otpornost sektora.
Sudjelovanje više od 20 međunarodnih kompanija specijaliziranih za tehnološka rješenja i usluge u geotermalnom sektoru te više od 40 hrvatskih tvrtki iz područja energetike, savjetovanja i servisa jasno pokazuje dinamiku tržišta. Presjek sudionika otvara i važno pitanje: koja je uloga hrvatskih tvrtki u lancu vrijednosti geotermalne industrije? Trenutačno, Hrvatska u većoj mjeri sudjeluje kao korisnik tehnologija i usluga, dok su specijalizirana rješenja i ekspertiza dolazili iz inozemstva. No, upravo tu leži prilika, ne samo kako privući investicije, već i kako ojačati vlastite kapacitete da bi hrvatske tvrtke postale aktivni sudionici u industriji.
