U vremenu kad se svijet oporavlja od razornih posljedica pandemije bolesti Covid-19, stavljanje klime u središte razvoja ključno je za stvaranje otpornog i pravednog rasta.

Financiranje ublažavanja klimatskih promjena odnosno zelena tržišta eksponencijalno su rasla te se sada radi na pokretanju i sve većem financiranju aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama, osobito kad je riječ o plavim resursima.

Očekuje se da će gospodarstvo povezano s oceanima i vodama dosegnuti 3 bilijuna dolara do 2030. pa inovativne mogućnosti financiranja, kao što je financiranje plavoga gospodarstva, mogu imati vrlo važnu ulogu u srednjoj i istočnoj Europi.

Obveznice i zajmovi
S obzirom na povećani globalni interes investitora, financijskih institucija i izdavatelja, financiranje plavoga gospodarstva područje je u financiranju klimatskih aktivnosti koje bilježi sve veći rast.

U okviru ovog financijskog instrumenta ulaganja se koriste za financiranje ili refinanciranje aktivnosti koje mogu pridonijeti zaštiti oceana ili poboljšanju gospodarenja vodama. Konkretno, plavim obveznicama i plavim zajmovima osiguravaju se sredstva isključivo za projekte zaštite oceana i ključnih čistih vodnih resursa.

Azija, koja proizvodi više od 80% plastičnog otpada koje završi u svjetskim morima, predvodnik je u plavom gospodarstvu. Korištenjem morskih i obalnih resursa na održiv način, preusmjeravanjem plastičnog otpada s odlagališta i iz oceana, smanjenjem zagađenosti mora i očuvanjem čistoće vodnih resursa poduzeća rade na proširenju svojih kapaciteta za recikliranje plastike i gospodarenje otpadom.

U srednjoj i istočnoj Europi plavo gospodarstvo još je u začetku, no otvara se velik broj prilika. Regija se mora usmjeriti na ostale sektore povezane s oceanima, a ne samo na one tradicionalne (na primjer, ribarstvo) te ubrzati ulaganja u područja vezana uz kopno i vode.

Sektori kao što su poljoprivreda, zagađenje rijeka i gospodarenje plastikom na kopnu mogu imati ogroman utjecaj na vodne resurse i čistoću naših mora i oceana.

Budući da ova regija nastoji ostvariti snažan gospodarski rast, osiguravanjem kapitala kojim će regionalne banke poduzećima odobriti zajmove za projekte plavoga gospodarstva može se poboljšati plavi ekosustav.

Neka su od područja koja se mogu podržati ovakvim financiranjem, među ostalim, očuvanje voda, aktivnosti gospodarenja vodama, pametno navodnjavanje kapanjem, akvakultura i prerada morskih plodova.

Rumunjska je dobar regionalni primjer za to. Kako bi ispunila sve zahtjeve Europske unije u pogledu vodnog sektora i sektora otpadnih voda, do 2027. morat će uložiti otprilike 15 milijardi eura. Od toga bi najmanje 3 milijarde eura mogli osigurati financijeri iz privatnog sektora.

S obzirom na njezine probleme u gospodarenju vodama i veliku izloženost sušama, u Rumunjskoj postoji velika potreba za financiranjem plavoga gospodarstva te se prilike za to otvaraju u različitim područjima, kao što su sanacija vodoopskrbnog sustava za kućanstva te hidroponski uzgoj u gradovima.

Te su potrebe dobra poslovna prilika za banke, osobito jer ispunjavanje ciljeva održivog razvoja povezanih s vodom postaje sve važnije za mala i srednja poduzeća (MSP-ove) u zemljama u razvoju. Na primjer, u novoj strategiji Europske komisije za održive tekstilne proizvode razmatra se, među ostalim, njihov veliki utjecaj na korištenje voda.

U tom će kontekstu, pomažući klijentima da identificiraju relevantne izazove i odgovore na njih, banke moći zadržati i povećati svoj portfelj MSP-ova. Osim toga, najviše ulaganja u regiji nedostaje u području vodno-komunalne infrastrukture, odnosno opskrbe i pročišćavanja, što je prilika za lokalne banke da osiguraju financiranje, na primjer, u okviru malih javno-privatnih partnerstava.

Dobra je vijest da je plava transformacija u Europi već počela. Banca Transilvania SA, najveća banka u Rumunjskoj, nedavno je od IFC-a dobila zajam od 100 milijuna eura za potporu održivom korištenju voda.

Ovo je prvi takav projekt u Europi i prvo ulaganje neke financijske institucije u regiji u financiranje plavoga gospodarstva. Zahvaljujući njemu, banka će moći odobriti zajmove manjim poduzećima i sredstva iskoristiti za financiranje plavih projekata u Rumunjskoj.

Mobiliziranje sredstava
Kako bi zajahale val plavoga gospodarstva, financijske institucije u regiji trebaju razumjeti svoju ulogu i način na koji mogu podržati svoje klijente. Mobiliziranjem sredstava za pomoć poduzećima i pokretanjem dijaloga s poslovnim partnerima u sektoru plavoga gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi moglo bi se olakšati financiranje u sektorima vezanima uz kopno.

Uz to, banke trebaju razumjeti izazove s kojima se poduzeća suočavaju u pogledu financiranja, osobito one koje njihovi klijenti mogu imati dok ne utvrde što trebaju činiti.

Moraju razumjeti i važnost strukturiranja financiranja tako da se zadovolje nedavno izdane međunarodne smjernice za financiranje plavoga gospodarstva i jednostavno izbjegnu problemi s refinanciranjem u skladu s relevantnim zahtjevima.

Unatoč tim izazovima, banke bi trebale iskoristiti ovu priliku i ulagati u nju. Za savjetovanje klijenata o prilikama za ulaganje u plavo gospodarstvo potrebno je specijalizirano stručno znanje te će banke koje prve krenu u tom smjeru moći brže uhvatiti konce i stvoriti komparativnu prednost.

S vremenom, kad dokažu svoje kompetencije, i tržište i regulatorna tijela imat će veće povjerenje u ovaj sektor. Istraživanja upućuju na to da će u sljedećih pet godina potencijal za mala i srednja ulaganja privatnog sektora u financiranje plavoga gospodarstva, odnosno ona koja bi financijske institucije mogle financirati, u pet zemalja, uključujući Rumunjsku, Hrvatsku, Poljsku, Srbiju i Gruziju, iznositi 11-16 milijardi eura. To obuhvaća samo prilike za ulaganja na razini općina i industrija i ne uključuje velike infrastrukturne inicijative države.

S obzirom na taj potencijal, regija će morati povećati ulaganja u plavo gospodarstvo. Kad privatni sektor počne razvijati industriju koja će omogućiti iskorištavanje novih prilika, bit će važno osigurati sigurnost opskrbe hranom, radna mjesta i neometani prelazak na neto nultu stopu emisija.