Banka za međunarodna poravnanja (engl. Bank for International Settlements) uvela je novu, dugo iščekivanu regulaciju koja se direktno tiče investicijskog zlata, a dio je šireg regulatornog okvira koji se popularno naziva “Basel III”, po gradu sjedištu ove međunarodne institucije.

Basel III na snagu je stupio u Europi u ponedjeljak 28. lipnja ove godine, a sljedeći će tjedni pokazati koliki će utjecaj imati na globalno tržište zlata. Brojni analitičari smatraju kako će nova regulacija ozbiljno prodrmati svijet ulaganja u zlato, a najviše bi mogli profitirati oni koji u svom vlasništvu drže zlato u fizičkom obliku.

Papirnato zlato skuplje

Kako bismo razumjeli utjecaj nove regulacije, potrebno je razumjeti razliku između fizičkog (alociranog) zlata i papirnatog (nealociranog) zlata. Fizičko ili alocirano zlato dolazi u obliku zlatnih poluga ili zlatnika standardizirane visoke čistoće i ono je u čistom vlasništvu investitora te ne ovisi direktno o financijskom sustavu.

Papirnato ili nealocirano zlato, s druge strane, u vlasništvu je banke, a ne investitora, njime se trguje na robnim i financijskim burzama te ne predstavlja posjedovanje stvarnog fizičkog predmeta, već samo garancije banke vezane za taj fizički predmet.

Ovdje nastupa regulacija Basel III koja nameće neka nova pravila bankama koje posluju sa zlatom. Basel III radi jasnu razliku između fizičkog i papirnatog zlata pa će tako fizičko zlato postati imovina prvog reda, za razliku od papirnatog zlata koje ostaje imovina trećeg reda. Imovina prvog reda smatra se imovinom oslobođenom od rizika i u toj se kategoriji uz bok fizičkom zlatu nalaze gotovina i devize, dok imovina trećeg reda predstavlja rizičnu imovinu. Ova podjela ima velike implikacije za banke, budući da se sada papirnato zlato klasificira kao rizičnije od fizičkog, što zapravo i jest.

Trgovanje papirnatim zlatom stoga će za banke postati skuplje jer je tržištu jasno dano do znanja da se ne radi o ulagačkom instrumentu koje je jednako sigurno kao i pravo, fizičko zlato. 
Osim toga, nova regulacija bankama nalaže i određene zahtjeve vezane uz likvidnost, a koji se direktno tiču imovine u zlatu.

Naime, nova pravila bankama nalažu odvajanje većeg dijela novčanih sredstava kao osiguranje za sve papirnato zlato koje drže u svojoj bilanci, što čini ovu vrstu imovine u zlatu skupljom nego do sada. Nova su pravila osmišljena kako bi se smanjila prevelika izloženost banaka tržišnim rizicima te kako bi financijska tržišta izbjegla veliki krah kao što je bio onaj 2008. godine. Investicijsko zlato nije jedini tip ulaganja na kojeg se odnose nova pravila, ali upravo ono privlači najviše pažnje analitičara jer se na tom tržištu promjene pravila ne događaju često.

Mnogi se sudionici na tržištu zlata opravdano pitaju kakvog će učinka Basel III imati na cijenu zlata koja je u zadnjih 20 godina bilježila relativno stabilan prinos koji je na godišnjoj razini iznosio oko 8.3%, gledajući cijenu u eurima. U trenutku pisanja ovog članka, Basel III tek je krenuo s implementacijom i nije došlo do značajnije promjene cijene žutog plemenitog metala, ali to ne znači da do promjene neće doći u narednim tjednima ili čak mjesecima.

Imovina prvog reda

Naravno, za implementaciju Basela III znalo se već dugo vremena pa je nova regulacija jednim dijelom već ukalkulirana u trenutnu cijenu, ali pravi učinak na globalnu potražnju za zlatom tek će se osjetiti.

Mišljenja analitičara se razlikuju kad je u pitanju utjecaj Basela III na cijenu zlata, varirajući od onih koji smatraju kako nova regulacija neće imati velikog utjecaja do onih koji smatraju kako će ova promjena pružiti podršku novom rastu cijene. Više je ovih drugih, a razlog zbog kojih očekuju pozitivan utjecaj na rast cijene je jednostavan: potražnja će za fizičkim zlatom rasti zbog veće isplativosti od papirnatog zlata, dok će ponuda ostati ista zbog ograničene količine fizičkog zlata na tržištu.

Banke će morati ili izdvojiti veća novčana sredstva zbog držanja papirnatog zlata ili će morati kupovati fizičko zlato koje je od sada imovina prvog reda, a to će stvoriti dodatni pritisak na rast cijene zlata.U ovom scenariju najbolje prolaze oni koji u svojem posjedu već imaju fizičko zlato, odnosno zlatne poluge i zlatnike, ili ih pak kupe prije očekivanog rasta cijene. Fizičko zlato ima prednost nad papirnatim kada je u pitanju sigurnost, neovisnost od financijskog sustava i dugotrajnost, a nova regulacija to i službeno potvrđuje.

Kada se u obzir uzme i povećana inflacija koja već pogađa najrazvijenija gospodarstva svijeta, ne čudi činjenica da potražnja za investicijskim zlatom u fizičkom zlatu raste. Sve upućuje na to da je pred fizičkim zlatom svijetla budućnost, a upravo to potvrđuje i Basel III.

Autor kolumne operativni je direktor web stranice BankaZlata.com