Odluka talijanske vlade da bankama uvede jednokratni porez na “ekstra” dobit proizašlu iz “viška” neto kamatnih prihoda za koje je uvelike zaslužan povijesno snažan ciklus podizanja ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke i dalje izaziva reakcije.

Iako je više zemalja diljem EU već posezalo za sličnim potezima – od Češke i Mađarske do Litve i Španjolske, a jednokratni dodatni porez i u Hrvatskoj je “usput zakvačio” i banke – talijanski slučaj dobio je više odjeka.

Je li to više zbog faktora iznenađenja ili tajminga, teško je reći. Dosad su takvi potezi poduzimani s različitim ciljevima, od ublažavanja energetskog troškovnog udara (Češka, Španjolska) do financiranja obrambenog sektora (Litva) ili općenito obuzdavanja proračunskog deficita (Mađarska).

Zaboravljene stare krilatice
Najsvježiji odjeci talijanske priče imaju različit predznak. Ovih dana, primjerice, i The Banker se pozabavio temom bi li više vlada sad moglo krenuti u razmatanja neke inačice tzv. windfall taxa. Bloomberg je prošli tjedan pisao o tome kako austrijski oporbeni zastupnici također traže dodatni porez za banke, ali u Austriji je trenutno ipak jači naglasak na proaktivnom stavu tamošnjih banaka.

Kao odgovor na negodovanje javnosti zbog visokih profita kreditnih institucija one su, naime, najavile pomoć građanima u otplati hipotekarnih kredita, što je inače i glavna svrha poteza talijanske konzervativne vlade. Politico, pak, u razglednici iz Italije podcrtava razvodnjavanje plana tamošnje vladajuće koalicije. Početne rasprave o porezu od 40 posto brzo su se, kažu, pretvorile u porez od 0,1 posto na ukupnu imovinu banaka.

Corriere della Sera pak ovih dana piše kako će vladi Giorgie Meloni uskoro stići pismo Europske središnje banke (ECB) s prigovorima u vezi s tim iznenadnim porezom na dobit. U prvom redu prozivke će, kažu, biti usmjerene na činjenicu da Rim o svom potezu prethodno nije obavijestio ni talijansku središnju banku ni ECB, a što bi, tvrdi se, trebalo učiniti prema pravilima EU.

Iako dio prigovora navodno ide i na račun rizika slabljenja talijanskih banaka, a posljedično i gospodarstva, pojašnjenja koja je vlada u međuvremenu iznijela u vezi s financijskim efektom jednokratnog nameta sugeriraju da se oko svega diže previše prašine.

To što više europskih zemalja ipak nije uvelo porez na neočekivanu dobit banaka na svom tržištu Antonio Fatás, profesor ekonomije na poslovnoj školi Insead, za The Banker je sažeo u objašnjenju kako je to “stvar politike”.

Dosadašnji primjeri pokazali su da to nije nužno pitanje lijevih i desnih vlada. Jedan domaći ekonomist s povelikim iskustvom i u bankarstvu uz cijelu priču oko recentnih poreznih domišljanja vlada pomalo cinično kaže kako “EU s poreznim sustavom polako ide u pravcu Rusije; saznaš koliki će ti biti porez tek kad gotovo zaključiš knjigovodstvo”.

Kako bilo, krilatice poput one o “starom porezu kao najboljem porezu”, u posljednjih nekoliko godina slabo funkcioniraju. Od izbijanja Covid-pandemije naovamo intervencionizam je sveprisutan jer se na rast inflacijskih pritisaka potaknutih oporavkom i poremećajima opskrbnih lanaca nadovezala i energetska kriza koja je s ruskom agresijom na Ukrajinu samo dodatno eskalirala.

Iz raznih institucija nacionalne se vlade sve glasnije pozivaju na okretanje više ciljanim mjerama socijalne pomoći najranjivijim skupinama umjesto, primjerice, linearnih mjera poput privremenih smanjenja stopa PDV-a na energente i neke druge proizvode (hrana) i usluge (npr. turizam).

Bujanje prihoda
No, zasad je u pogledu PDV-a bilo više primjera produljenja privremenih nižih stopa. Dok se, primjerice, u Irskoj nakon tri prolongata od rujna najavljuje vraćanje reducirane stope tog poreza za turističko-ugostiteljske usluge s 9 na 13 posto, niz je država još jednom produljilo primjenu privremenih nižih stopa koje su istjecale npr. sredinom godine.

Italija je pred istek 5-postotne stope za plin šesti put produljila njezinu primjenu. Poljska i Španjolska isto su učinile s privremeno uvedenom nultom stopom na osnovne prehrambene namirnice, ostavivši ih u primjeni do kraja ove godine, a Cipar do kraja listopada.

Umjesto do kraja lipnja i u Grčkoj će do kraja godine na snazi ostati snižene stope za turizam i transport. Slovačka je pak prvotno privremeno snižene stope za ugostiteljske usluge i sportske aktivnosti pretvorila u trajne.

I u Hrvatskoj je trenutno na snazi niz privremeno sniženih stopa. No, za dobar dio mjera iz proljetnog paketa Vlada je kao rok odredila kraj ožujka iduće godine. Ministar financija ovih je dana podsjetio da je država tijekom prošle i ove godine kroz mjere pomoći gospodarstvu i građanima radi amortizacije udara inflacije potrošila 2,2 milijarde eura.

Poručio je i kako “bujanje fiskalnih računa ne može utjecati na snižavanje porezne presije jer su i državi zbog inflacije drastično narasli rashodi”. Prema izvršenju proračuna do kraja svibnja, u odnosu na planirane veličine veći prebačaj se ipak dogodio na strani prihoda.

Inflacijsko oporezivanje i na razini EU uglavnom je na kraju pridonijelo smanjenju razine javnog duga i deficita. No, usporedno s jenjavanjem energetske krize iz ECB-a u novije vrijeme pozivaju vlade i na postupno ukidanje mjera potpore, jer bi povećanje srednjoročnih inflacijskih pritisaka značilo i potrebu za snažnijim odgovorom monetarne politike.v