Za subvencioniranje agrara u Europskoj uniji predviđeno je od 2023. godine kroz novu Zajedničku poljoprivredu oko 390 milijardi eura u idućih sedam godina, a o uvjetima dodjele novca još uvijek se vode žestoke rasprave na razini cijele EU. Na jednoj strani su gospodarski interesi, a na drugoj sve jači zahtjevi za zaštitu okoliša i brojna ograničenja koja će biti stavljena pred poljoprivrednike i njihovu proizvodnju – od manje upotrebe zaštitnih sredstava i pesticida do određivanja na kojim površinama se mora provoditi eko proizvodnja, odnosno da zemljište mora biti u nekom obliku mirovanja zbog ekoloških zahtjeva. Novi reformski prijedlog Europske komisije, prema sadašnjim uvjeravanjima, trebao bi pružati poljoprivrednicima više mogućnosti kod provedbe mjera za zaštitu okoliša, a Europska komisija namjerava u budućnosti određivati samo ciljeve, dok bi svaka zemlja članica trebala sama odlučiti kako će te ciljeve ostvariti, pri čemu program svake zemlje mora odobriti EK.

Poljoprivredu se vrlo često stavlja u kontekst najvećeg zagađivača, a iako su namjere EU da se okrene ekologiji i očuvanju planete dobronamjerne i imaju svoju logiku pitanje je kako će se to odraziti na samu proizvodnju hrane, dohodak poljoprivrednika i opstanak ruralnih sredina. Nije bez vraga to što se poljoprivrednici u razvijenim EU zemljama, poput Njemačke i Francuske, stalno bune protiv nove Zajedničke poljoprivredne politike i propituju kako će ona utjecati na sadašnje loše stanje u ostvarivanju dohotka na selu.

Na selu sve niže zarade

Poljoprivrednici su primjerice 2017. zarađivali u prosjeku nešto manje od polovine zarade koju su mogli imati radeći druge poslove, pa je pitanje tko će se u budućnosti htjeti baviti poljoprivredom i ostati na selu, ako EU planira postavljati sve veća ograničenja, a pritom smanjivati poticaje koji se daju proizvođačima kao nadopuna njihovom dohotku. Dok su naši poljoprivrednici tijekom korona krize vodili bitku ( i još je vode) da svoju proizvodnju plasiraju na police trgovina, koje su prepune uvozne robe koja dolaze po dampinškim cijenama sa svjetskih lagera i robnih rezervi, njemački poljoprivrednici vode pravu bitku kako bi uvjerili svoju vladu da se sadašnji prijedlozi brojnih ograničenja i dodatnih ekoloških zahtjeva ponovno razmotre. Njemački poljoprivrednici traže da se pronađe model kako će im se kompenzirati to što će u budućnosti morati koristiti sve manje gnojiva, zaštitnih sredstava, voditi brigu oko toga koliko će površine staviti u ekološki paket kako bi dobili neke nove poticaje.

Tako je ovih dana oko 50 vozača traktora blokiralo pristup glavnom skladištu lanca supermarketa Aldi tijekom prosvjeda u Grevenu u okrugu Steinfurt, u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija. Njemački mediji već mjesecima javljaju o prosvjedima poljoprivrednika koji se bune protiv nove poljoprivredne politike njemačke vlade. Poljoprivrednici se žale na povećanje broja ekoloških propisa s ciljem smanjenja negativnih utjecaja poljoprivrede na okoliš i pad proizvodnih cijena. Paket mjera njemačke vlade uključuje akcijski program za bolju zaštitu insekata i dodatna ograničenja za korištenje sredstava za zaštitu životinja i biljaka, a prosvjednici tvrde kako su mjere neprihvatljiv teret za njemačku poljoprivredu jer je, kako kažu, sve više zahtjeva, a sve manje novaca te da se poljoprivrednicima situacija posljednjih godina drastično pogoršala. Nije problem program Zajedničke poljoprivredne politike, već činjenica da su mnogi njemački poljoprivrednici posljednjih godina drastično propali. Oni tvrde kako osim masovnog uzgoja peradi stočarstvo više ne vrijedi, a tradicionalno profitabilne kulture poput uljane repice, šećerne repe i pšenice više nisu pouzdan izvor prihoda. Cijene mlijeka jedva su dovoljne za poljoprivrednike da prežive.

Nužna je javna rasprava

Mi u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori smatramo kako nastavak pregovora između Vijeća i Parlamenta, koji nas čeka sljedećih mjeseci, mora omogućiti poljoprivrednicima jasne okvire, stabilnost potrebnu za planiranje, investiranje i odgovaranje na društvene zahtjeve, a istovremeno da zarađuju za život za sebe i svoje obitelji. Cijelo vrijeme ponavljamo kako se kroz novi ZPP postavljaju novi zahtjevi pred poljoprivrednike koje bi trebala pratiti i adekvatna financijska sredstva.

Tijekom rasprave u Vijeću ministara i EU parlamentu uočili smo jako puno nepoznanica, zbog čega bi na razini Hrvatske već sada bilo potrebno poljoprivrednicima jasno i nedvosmisleno objašnjavati što ih čega nakon 2023. i koju će poziciju zauzeti Vlada RH te kako će zaštiti naše specifičnosti u odnosu na poljoprivredu razvijenih EU zemalja. Sada je još uvijek jako puno nepoznanica i nerazumijevanja, zbog čega očekujemo više informacija i jednostavnih objašnjenja u kojem će smjeru ići strateški planovi RH i koja ćemo stajališta u budućnosti zastupati, te što u budućnosti očekuje naše poljoprivrednike i proizvođače. Budući da EK namjerava određivati samo ciljeve, a svaka zemlja članica može sama odlučiti kako će te ciljeve ostvariti, zahtijevamo od nadležnih hrvatskih institucija da se odmah krene provoditi široka javna rasprava i na vrijeme postave jasni i nedvosmisleni ciljevi i pravila koje će poljoprivrednici moći razumjeti i pratiti jer će naš program morati odobriti EK.

Ne želimo da nam se dogodi da hrvatski ciljevi odu prema EK (što se često događalo ranijih godina) bez da su usuglašeni s poljoprivrednicima i dobro izbalansirani tako da ne utječu na daljnja ograničenja i pad proizvodnje, a onda posljedično i na ostvarivanje pravednog i dostojanstvenog dohotka. To je najgore što nam se može dogoditi i samo će dodatno utjecati na pad proizvodnje i napuštanje poljoprivrede i sela.