Nekoliko tjedana prije inauguracije koja će se održati 20. siječnja, 41 posto Amerikanaca ima pozitivno mišljenje o Donaldu Trumpu, dok ih 55 posto – nema. Trump tako ulazi u Bijelu kuću s nešto nižim očekivanjima nego 2016. godine kad je 51 posto Amerikanaca o njemu imalo pozitivno mišljenje. Taj rejting, koji je puno niži od Bidenovog iz 2020. ili Obaminog 2008. godine, govori puno o općem političkom raspoloženju u Americi.

Nema tu posebnog entuzijazma koji je pratio Obaminu eru ili olakšanja koje se moglo osjetiti nakon izbora Joea Bidena prije četiri godine. Nema tu niti onog zadovoljnog iščekivanja Trumpove populističke osvete nad “dubokom državom” i birokratskom “močvarom” koje je prethodilo njegovom prvom mandatu.

Trump za mnoge Amerikance ove godine nije bio dobar izbor, ali je bio najmanje loš. Osim toga, Trumpa su do sad jako dobro upoznali, pa su mnogo realniji u svojim očekivanjama. Za razliku od 2016. godine, kad su se mnogi Amerikanci u nevjerici pitali je li moguće da je taj populistički Grinch strankama ukrao politiku, danas svi vrlo dobro razumiju da je čovjek nepredvidiv i da njegov način upravljanja nema veze s manirima tradicionalne politike. Uostalom, mnogi su baš zato za njega i glasali. Mada, treba reći da Trump ovoga puta djeluje puno politički zrelije i trezvenije.

Moralni upitnici

Dok Amerika čeka da Trump preuzme vlast, a lame duck ili “šepava patka” Biden, kako Amerikanci nazivaju dužnosnika na odlasku, napusti Bijelu kuću, dvije su teme posebno aktualne – Trumpovo rođačko kadroviranje i Trumpov odnos s prekaljenim Republikancima koji trebaju amenovati njegove odluke. Američki mediji svakodnevno seciraju Trumpove kadrovske odabire koji se nižu kao na traci. Mnoge od Trumpovih predloženika novinari i komentatori smatraju nekompetentnima ili moralno upitnima.

Posebna se frka i panika digla oko mogućeg budućeg šefa FBI-a, Kasha Patela. Novinar, povjesničar i autor knjige o FBI-u, Garret M. Graff tvrdi da Patel, inače odvjetnik, apsolutno lojalan Trumpu, nema nikakve kvalifikacije za posao koji podrazumijeva ogromnu represivnu moć.

Patel u svojim knjigama i medijskim nastupima najavljuje obračun s “dubokom državom” i “urotnicima” koje nalazi među političarima i novinarima. Brojni Trumpovi protivnici i kritičari strahuju da će ih Patel progoniti. Graff, međutim, kaže da ga više od samog Patela brine to što je Trump uopće odlučio imenovati novog šefa FBI-a.

Što će reći Senat?

Naime, nakon neslavne ere J. Edgara Hoovera, donesen je zakon kojim se šefa FBI-a bira na deset godina i može ga se otpustiti samo s dobrim razlogom. Trenutaćni direktor te agencije, Christopher Wray, kojeg je nota bene imenovao Trump u svom prošlom mandatu, ima još dvije godine mandata i Trump nema nikakvog formalnog razloga maknuti ga. Trump će tako biti prvi predsjednik na dolasku koji je smijenio šefa FBI-a, onako, bezveze, iz hira.

Wray, kojeg Trump očito smatra nedovoljno lojalnim, svjestan što mu se sprema, najavio je sam dati ostavku prije nego što Trump preuzme vlast. Osim toga, Graff zaključuje kako se Trumpovo imenovanje Patela protivi pristupu kakvog su zauzeli svi recentni predsjednici – da šef FBI-a treba biti nestranačka osoba, poznata po svojoj nezavisnosti.

Osim Patela, još je nekoliko imena u Trumpovoj križaljci koja nemaju životopis za posao za koji su nominirani. Neki od njih poznatiji su po svojoj showbiz karijeri, nego po profesionalnim kompetencijama.

Profesorica Samanthe N. Sheppard kaže da se Trump pri izboru suradnika koristi “estetskom strategijom”, odnosno, da bira ljude koji odgovaraju nekakvoj filmskoj, holivudskoj verziji Trumpove Amerike – muževni muškarci s jakim čeljustima, tip-top sređene, atraktivne žene i slično.

No, Trumpova kadrovska postava ipak mora dobiti potporu Senata, odnosno republikanske većine u tom domu. Oni tek trebaju potvrditi ministre i čelnike ključnih agencija. Zbog toga je karijeru prije nego što je započela otpisao Matt Gaetz, Trumpov izbor za državnog odvjetnika, i to zbog optužbi za plaćanje seksualnih usluga maloljetnici, upotrebu droga i tako dalje. Gaetz je odustao od kandidature, svjestan da u Senatu ne bi prošao.

Zubima se za ulazak u Trumpov zlatni krug još drži Pete Hegseth, kandidat za ministra obrane kojem nad glavom vise slične optužbe, pa čovjek posljednjih tjedana hodočasti po Capitol Hillu lobirajući za svoju novu poziciju.

Republikance Musk iritira

Potporu Senata ne mora, međutim, dobiti Elon Musk, u medijima poznat kao Trumpov “First Buddy”. Njega je Trump posjeo na čelo novog savjetodavnog tijela za povećanje učinkovitosti američke javne uprave. Bret Stephens, kolumnist New York Timesa, piše kako se Musk nametnuo Trumpu kao nekakav consigliere. Personalizacija vlasti drugo je ime za Trumpovu vladavinu, no, Musk predstavlja jednu novu dimenziju tehnokratsko-rođačke uprave. Ipak, nije sasvim jasno kako će izgledati suživot samoživog milijardera i konzervativne strukture političkih interesa.

U američkim medijima špekulira se da mnoge Republikance Muskova nametljivost izuzetno iritira i već su na nekoliko primjera pokazali da neće popustiti Muskovim hirovima.

Uglavnom, Amerikanci su spremni na sve. Dok Trumpovi simpatizeri 20. siječnja 2025. očekuju dolazak Supermana, druga strana strahuje da Ameriku očekuje porobljavanje institucija u režiji jednog od najvećih i najboljiih političkih šoumena.