Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27) ovog studenog u egipatskom Sharm el-Sheikhu održat će se u okolnostima gospodarskih i geopolitičkih previranja koja utječu na sigurnost hrane, javno zdravlje i još mnogo toga. Međutim, neposredni izazovi s kojima se suočavamo ne smiju nas odvratiti od nepobitne istine: najvažnija bitka s kojom će se naša generacija suočiti je borba protiv klimatskih promjena.

Resursi i rješenja

Prema riječima vršitelja dužnosti glavnog ekonomista Afričke razvojne banke (AfDB), klimatske promjene koštaju kontinent između 5% i 15% rasta BDP-a po glavi stanovnika. Kako vrijeme prolazi, ti bi se gubici mogli znatno povećati, a najviše će patiti poljoprivreda. To bi imalo pogubne posljedice ne samo za gospodarski razvoj, već i za sigurnost opskrbe hranom.

Mnogi OP27 nazivaju “Afrički COP”. Međutim, mi u Africi radije je umjesto toga smatramo “provedbenim COP-om”, koji će se pomaknuti dalje od uzvišenih težnji i nejasnih obećanja da će se postići sveobuhvatan program usmjeren na rezultate. I, da, taj bi program trebao uključivati pružanje veće potpore, financijske i druge, Africi, koja je najmanje doprinijela klimatskim promjenama.

Predsjednik Afričke razvojne banke Akinwumi Adesinu poručuje: “Mi Afrikanci ne dolazimo moliti; dolazimo s resursima i rješenjima. Već poduzimamo konkretne mjere kako bismo ubrzali zelenu tranziciju i zaštitili se od najgorih učinaka klimatskih promjena”.

Za početak, afričke zemlje prihvaćaju zelenu energiju. Posljednjih godina kapacitet kontinenta za obnovljivu energiju naglo je porastao, s dvoznamenkastim godišnjim povećanjem solarne energije, energije vjetra i hidroenergije. Afrika je dom dvama najvećim svjetskim solarnim projektima (u Egiptu i Maroku), a dvije od 20 najbrže rastućih afričkih tvrtki u 2022. godini bave se solarnom energijom. Od Nigerije do Namibije, zemlje prihvaćaju klimatski prihvatljive tehnologije poput zelenog vodika.

Komisija Afričke unije u potpunosti je uključena u borbu protiv klimatskih promjena na više područja. Mandat Komisije AU za poljoprivredu, ruralni razvoj, plavo gospodarstvo i održivi okoliš (ARBE) proširen je kako bi odražavao važnost izgradnje otpornosti, prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena. ARBE je radio na nizu definirajućih projekata s partnerskim organizacijama, uključujući razradu strategije AU za klimatske promjene. Nedavno je pridonijela i razvoju integrirane strategije za usmjeravanje razvoja i primjene vremenskih i klimatskih usluga u Africi.

Specijalizirane agencije, kao što je Skupina afričkih kapaciteta rizika (ARC), pomažu zemljama da iskoriste sustave ranog upozoravanja i pripravnosti temeljene na tehnologiji kako bi poboljšale svoju otpornost. Organizacija blisko surađuje s vladama kako bi ojačala njihove kapacitete za zaštitu života i potporu obnovi oštećene infrastrukture nakon prirodnih katastrofa. Kroz ARC Limited, podružnicu osiguranja Grupe, pruža parametarsko osiguranje od ekstremnih vremenskih uvjeta.

Afrička razvojna banka preusmjerila je svoju pozornost – i resurse – prema klimatskim promjenama. U 2020. godini 63 % sredstava banke otišlo je na projekte povezane s prilagodbom klimatskim promjenama, što je najveći udio od svih institucija za financiranje razvoja. Ove godine banka je izdvojila još 12,5 milijardi dolara za financiranje prilagodbe klimatskim promjenama putem Afričkog programa ubrzanja prilagodbe.

Afričke potrebe za prilagodbom i financiranjem procjenjuju se na 52,7 milijardi dolara godišnje do 2030. Cilj financiranja Afričkog programa ubrzanja prilagodbe postavljen je na 25 milijardi dolara, a očekuje se da će ostatak nadoknaditi bogate zemlje. Međutim, čak i dok Afrika provodi i financira djelovanje na području sprječavanja klimatskih promjena, obećanja međunarodne zajednice i dalje se ne ispunjavaju.

Holistički pristup

A obećanja su samo prvi korak. Pohvaljujemo uspjeh britanske vlade, na konferenciji COP26 u Glasgowu prošle godine, u mobilizaciji ne samo međunarodne zajednice, već i privatnog sektora i civilnog društva, čime je nagomilala rekordna obećanja o financiranju borbe protiv klimatskih promjena. Ali godinu dana kasnije, mnoga od ovih obećanja ostaju upravo to: obećanja.

Možda ne bismo trebali biti iznenađeni. Uostalom, na konferenciji COP u Kopenhagenu 2009., bogate zemlje obvezale su se isporučiti 100 milijardi dolara godišnjeg financiranja kako bi pomogle zemljama u razvoju da unaprijede ciljeve ublažavanja i prilagodbe do 2020. godine. Dvije godine nakon ciljanog datuma, obveze bogatih zemalja i dalje su uglavnom neispunjene.

Bit će ključno da COP27 prebaci fokus s odluka na djelovanje. Ne trebamo više sporazuma o budućem napretku. Umjesto toga, postignuća prošlih summita moramo pretočiti u globalnu suradnju u sveobuhvatnom djelovanju u području klime. Na primjer, inicijative za jačanje upravljanja rizicima od katastrofa moraju zauzeti holistički pristup koji obuhvaća sve, od mobilizacije resursa i sustava ranog upozoravanja do prijenosa tehnologije i izgradnje kapaciteta.

Afrika radi svoj dio posla. Isto mora učiniti i ostatak svijeta – počevši od COP27.

Josefa Leonel Sacko povjerenica je za poljoprivredu, ruralni razvoj, plavo gospodarstvo i održivi okoliš pri Komisiji Afričke unije. Kevin Kariuki potpredsjednik je za energiju, energetiku, klimu i zeleni rast u Afričkoj razvojnoj banci. Ibrahima Cheikh Diong, pomoćnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, glavni je direktor Afričke skupine kapaciteta za rizike.

Autori teksta:

*Josefa Leonel Sacko povjerenica je za poljoprivredu, ruralni razvoj, plavo gospodarstvo i održivi okoliš pri Komisiji Afričke unije

*Kevin Kariuki potpredsjednik je za energiju, energetiku, klimu i zeleni rast u Afričkoj razvojnoj banci

*Ibrahima Cheikh Diong pomoćnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, glavni je direktor Afričke skupine kapaciteta za rizike