Planirani program potpora domaćim turistima, vrijedan 5,5 milijuna kuna, gdje je Ministarstvo turizma željelo udružiti novac s privatnicima koji bi domaćim ljudima omogućili povoljniji odmor, doživio je pravi fijasko. Za program Upoznaj Hrvatsku pristiglo je samo devet zahtjeva za udruživanje novca s Ministarstvom turizma, umirovljenički programi privukli su tek osam interesenata, a program Ostani u Hrvatskoj dobio je mizernu jednu ponudu. Rekao je to prije devet godina tadašnji ministar turizma Damir Bajs, ne krijući očaj što domaći gosti baš nikoga ne zanimaju. Te, 2011. godine domaći turisti u Hrvatskoj činili su manje od 10 posto ukupnog prometa, s trendom opadanja, dobrim dijelom zahvaljujući krizi, malo i mentalitetu, ili tek činjenici da nas je malo.

Pad stranog tržišta

Što se promijenilo u tih devet godina i je li došlo vrijeme da Hrvati konačno počnu malo putovati, koliko nas god malo bilo i koliko god nam to neće spasiti sezonu? Statistika kaže da se 2011. u Hrvatskoj odmarao 1,52 milijun domaćih gostiju koji su napravili 5,6 milijuna noćenja. Na ukupno 60 milijuna noćenja to je dakle manje od 10 posto. Osam godina kasnije, u 2019. zabilježeno je 2,4 milijuna dolazaka i 13,8 milijuna noćenja domaćih turista, ili oko devet posto više nego u godini ranije, i dva i pol puta više nego u 2011. godini, a udjel domaćih turista je dosegnuo skoro 13 posto ukupnog prometa. Do kraja ovog kolovoza u Hrvatskoj se odmaralo 1,3 milijuna domaćih turista, a napravili su 9,2 milijuna noćenja, što je oko 20 posto udjela u ukupnom prometu, zahvaljujući padu stranog tržišta zbog pandemije. Ujedno, domaći su napravili oko dva milijuna manje noćenja nego do kraja kolovoza 2019. godine. Nije loše, s obzirom na to da su ove godine u potpunosti izostala školska putovanja i MICE, koji se velikim dijelom oslanjao na domaće goste. Ipak, treba napomenuti mogućnost da su ove godine zbog korone svi imali malo više discipline u prijavljivanju gostiju nego inače.

Kad je u pitanju potrošnja domaćih gostiju, satelitski račun za 2016. pokazao je da su domaći gosti u toj godini na putovanjima u Hrvatskoj potrošili oko devet milijardi kuna.

To su otprilike brojke s kojima turističke vlasti ulaze u dva paralelna i povezana projekta, akciju Tjedan odmora vrijedan i Cro karticu, projekt koji sporo ide ali ima potencijal da se “zarola”, sada više nego ikada. Nakon što su se opet manje više pozatvarale granice u Europskoj uniji, turizam nema što nego se baviti onim što ima doma. Pa makar bilo i malo. Ako je malo, ne mora biti nevažno, osjete jako dobro danas agencije i hoteli koji plaču za maturalcima i medicinskim kongresima.

Vidjet ćemo kroz koji dan koliko im je važno domaće tržište, kad vidimo koliko ih se uključilo u Tjedan, projekt Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice koji će se održati od 16. do 25. listopada, s tendencijom ponavljanja na mjesečnoj razini u ostatku godine. Pružatelji usluga, od smještaja, prijevoza, znamenitosti pa sve do ugostiteljskih usluga i različitih doživljaja, trebaju procijeniti isplati li im se spustiti cijene na 50 posto u jednom tjednu u mjesecu, kako bi možda dobili volumen. Dakako, jednom kad se otvore granice mogu to sve ponuditi i strancima, koji će ih po prvi put otkriti.

Sličan je cilj akcije Prvi put koju je pred nekoliko dana lansirala Zagrebačka banka, uz potporu HTZ-a i Ministarstva, a promovira neotkrivene destinacije, inovativne priče iz turizma. Cro kartica, koja se još mora “popeglati”, mogla bi nadopuniti priču, čak i ako ju po želji napune i sami korisnici. Ove su akcije možda manjeg budžeta od onih u Austriji ili Njemačkoj za animiranje domaćeg tržišta, ali mogu pokrenuti procese.

Od avanturizma do gastronomije

Dakako, ne može se očekivati od domaćih gostiju da popune prazninu u turističkom prometu koji je napravio Covid-19, to nitko ozbiljan ne razmatra. Iako će i dalje među domaćim gostima biti puno vikendaša, onih koji se “ogrebu” kod prijatelja i rodbine na moru, brojke već sad pokazuju da s dolaskom novih generacija navike putovanja unutar zemlje rastu. To treba potaknuti, tim više što je sad, za razliku od 2011. godine, u različitim dijelovima Hrvatske već razvijen dovoljan broj turističkih proizvoda s kojima se može krenuti, od avanturizma do gastronomije i ruralnih sadržaja te neobičnih tura. Kad Dalmatinac u listopadu dođe obići Papuk, i svidi mu se toliko da poželi ponoviti iskustvo, pa pozove i prijatelje da mu se pridruže, znamo da smo na dobrom putu.