Gospodarstvo, prerađivačka industrija i građevinarstvo prisiljeni su na duže razdoblje suživota s pandemijom koronavirusa. Pronaći optimalnu ravnotežu između zdravstvenih, ekonomskih i socijalnih prioriteta bit je uspješnog upravljanja procesom stavljanja pod kontrolu širenja pandemije.

Stroge restriktivne mjere u većini zemalja EU i svijeta više ili manje ograničile su proizvodnju, kupoprodaju i potrošnju. No, izvozno orijentirana prerada drva i proizvodnja namještaja očekuju ublažavanje strogih restrikcija EU jer su mnogi poduzetnici ostali privremeno ili trajno bez inozemnih, ali i domaćih narudžbi.

Moderno tehnološki i komercijalno organizirana, globalno konkurentna europska proizvodnja namještaja (115.000 subjekata, sa 1,1 miljun zaposlenih) kupuje sirovine i repromaterijale iz cijelog svijeta. Posljednjih 30 godina značajno je povećan uvoz tih materijala s Dalekog istoka i sada je upitan kontinuitet tih isporuka.

Kriza prisiljava EU uvoznike, veleprodaju, maloprodaju i proizvodnju namještaja da ovisno o tržišnoj potražnji preispitaju vlastite izvore i lance dobave. Samodostatnost industrijske proizvodnje jedna je od tema početkom 2020 godine. Velik bi to mogao biti zaokret u međunarodnoj razmjeni roba i usluga.

Smanjena kupovna moć

Datum početka obnavljanja proizvodnih aktivnosti i postupna normalizacija potražnje namještaja u raznim zemljama EU biti će posve sigurno vrlo različiti. U drugoj polovici travnja veći broj zemalja s razvijenom proizvodnjom namještaja i preradom drva u EU razmatra odluku o datumima u svibnju, ublažavanju restriktivnih mjera te obnavljanju proizvodnje i otvaranju specijaliziranih maloprodajnih trgovina te robnih kuća. Nastavlja se proizvodnja zemalja Dalekog istoka, prije svega Kine, koja je najveći svjetski izvoznik namještaja.

Dobra je vijest da su prerada drva i proizvodnja namještaja na listi prioriteta mnogih vlada za ublažavanje mjera restrikcije. Odmah uz proizvodnju odjeće i tekstila. Pandemija pred proizvodnju namještaja i prerade drva EU i Hrvatske stavlja izvanredno složene strateške odluke u upravljanju.

Teži se da te odluke budu utemeljene na informacijama i istraživanju međunarodnog tržišta. Ne samo radi obrane od napada virusa. Također i zbog nelojalnog i naglašeno egoističnog ponašanja jednog dijela inozemne konkurencije.

Potrošnja namještaja, pa prema tome i potražnja proizvoda primarne prerade drva ovisi o potrebama i željama potrošača i njihovoj kupovnoj moći, a ona je kod većine potrošača do daljnjeg smanjena. Pitanje je do kada.

Industrijska poduzeća primjenjuju disciplinirano stroga pravila siguronosnih mjera zaštite na radu. Koja se sada dopunjuju radi zaštite od širenja virusa Covid-19. U okruženju ugroze od pandemije interes je poduzetnika i djelatnika sačuvati osobno zdravlje i zajedničke materijalne interese.

Srednje i malobrojne velike tvornice namještaja kompleksan su i na promjene osjetljiv organizam, s brojnim poslovnim vezama u prodajno/izvoznom i dobavno/uvoznom lancu. Svaki prekid proizvodnog procesa u jednoj tvornici od nekoliko dana materijalna je i logistička šteta. Prekid industrijske proizvodnje jedne zemlje od nekoliko mjeseci teško je mjerljiva materijalna i socijalna šteta, a problemi brojnih malih i mikro proizvođača namještaja u ovoj krizi osobito su složeni.

Za Hrvatsku pandemija može biti izazov i prilika da se više nego do sada podrži razvoj prerađivačke industrije, čiji je udio u BDP-u nizak.

Vrijeme je da kreatori naše gospodarske politike, strukovne institucije i udruge odmah pripreme raspravu i odluke o nacionalnoj industrijskoj strategiji za razdoblje 2021–2027. Da se predlože mjere kojima će se poticati izvoz, poslovanje malih i srednjih proizvodnih subjekta, primjena informatičke tehnologije, te online prodaja, domaća potrošnja i ostalo.

Tražen je hrvatski dizajn

Drvna industrija, proizvodnja namještaja i finalna prerada drva strateške su djelatnosti Hrvatske. U usporedbi s poslovanjem konkurenta iz zemalja EU razvoj finalizacije domaće iznimno vrijedne sirovine nije do sada bio dovoljno dinamičan i ekonomski učinkovit.

Predviđanje tržišnog scenarija nakon pandemije, točnije strukturnih promjena u sustavu globalizacije još jedna je prilika da hrvatska proizvodnja namještaja i finalnih proizvoda za građevinarstvo od drva realizira do sada programiran (Industrijska strategija RH 2015-2020.) ali neostvaren veliki skok u razvoju.

Konkurentnost drvne industrije potvrđena je izvozom koji sudjeluje sa 60% u vrijednosti ukupne proizvodnje. Sudjeluje i sa 10% u ukupnom robnom izvozu, a 90% sirovina i dijelova je domaćeg porijekla. Domaća sirovina biti će više nego do sada konkurentska prednost u izmjenjenim uvjetima međunarodne trgovine tj. ograničene globalizacije, nakon pandemije. Na međunarodnom tržištu priznat je kvalitet proizvoda te grane naše industrije. Hrvatski dizajn namještaja je traženi proizvod.

Potražnja europskog i svjetskog tržišta je dugoročna. Atribut neperspektivne tradicionalne industrije u suprotnosti je s poslovnim rezultatima i izvozom proizvodnje namještaja i prerade drva iz Kine, Njemačke, Italije, Poljske i drugih najrazvijenih ekonomija svijeta. Konkurentnost drvne industrije je danas ulaznica za svjetsko tržište.