Insolventnost na globalnim tržištima uzima danak u vidu propadanja tvrtki i prijetnje novim pritiscima zbog nastavka rasta broja korporativnih stečajeva. Prati li to veća zabrinutost radnika za sigurnost svojih radnih mjesta?

Razvijene ekonomije nemaju većih socijalnih troškova u korporativnom sektoru zbog stečajeva, dijelom zbog postindustrijske transformacije, ali i samozapošljavanja, jer mnogi iskorištavaju prilike na tržištu da otvore svoje male tvrtke.

Također, stečajevi nisu bauk u uvjetima ogromne potražnje za radnicima. Međutim, postoji oko 30% radnika koji su u Sjedinjenim Američkim Državama promijenili svoje zaposlenje u posljednjih godinu dana, a pristali su na manju plaću. To može biti indikator da će rasti strahovi radnika, za istu plaću pa tako i za sigurnost radnog mjesta.

Dobra situacija na tržištu rada
Slično je i u Europi pa bankroti s ove i one strane Atlantika svakako traže i povećanu odgovornost u obrascima ponašanja te adekvatno upravljanje poslovanjem u svakom pojedinom društvu, naročito praćenje stanje zaliha i naplatu potraživanju, uz mogućnost njihovog osiguranja.

Zanimljivo, iako europski poduzetnici prema Eurostatu blago posustaju u otvaranju tvrtki, dok broj stečajeva raste, za sad svima ide na ruku situacija na tržištu rada. Ispuhivanje povećane potražnje za radnicima se ne nazire. S druge strane, svaka tvrtka koja sad izgubi velike poslove, kao prvi korak ići će ka smanjenju broja zaposlenika. To je logika na duge staze održivog poduzetništva.

Amerika je prema pisanju medija proljetos prošla kroz možda najgore vrijeme od financijske krize 2008. Broj bankrota povećan je za 216% u prvoj polovici ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno i u europskim gospodarstvima prema Eurostatu broj stečajeva konstantno raste i tako je zadnjih šest kvartala.

Stečajni val traje od početka prošle godine te se u drugom kvartalu 2023. broj bankrota u EU povećao za 8,4% u odnosu na prvi kvartal. Ujedno time su dosegnute rekordne razine od 2015., a čak je u većini sektora broj stečajeva nadmašio razine prije pandemije. Najpogođeniji su pružatelji usluga smještaja i prehrane i sektor prijevoza i skladištenja, ali i sektor obrazovanja, zdravstva i društvenih djelatnosti.

U Hrvatskoj je predznak trenutno suprotan: nakon višegodišnjeg rasta broja stečajeva u prvom polugodištu se bilježi značajno smanjenje. Trend pada je vidljiv i po aktivnostima Financijske agencije, predlagatelja stečaja za sve pravne osobe koje su u blokadi dulje od 120 dana u redovnom postupku i imaju zaposlenike, ali i inicijatora skraćenog stečaja za one koji nemaju radnike, no nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje drugog postupka radi brisanja.

Poslovni dnevnik doznaje da je u prvom polugodištu Fina poslala 2847 stečajnih prijedloga i zahtjeva. Od toga se 1304 odnosi na prijedlog za otvaranje stečajnog postupka za tvrtke koje su imale ukupno 2716 zaposlenih osoba, dok njihov ukupan dug u iznosi 70.069.385,58 eura.

Fina je uputila i 1543 zahtjeva za provedbu skraćenog stečajnog postupka za pravne osobe bez radnika čiji dug iznosi 63.572.681,95 eura. Najčešće radilo se o djelatnostima građevine, trgovine, ugostiteljstva, turizama, prijevoza putnika i robe, te djelatnosti kupnje/prodaje/iznajmljivanja vlastitih nekretnina ili nekretnina uzetih u zakup.

Fininih 3395 postupaka
Novi podaci pokazuju pad broja podnesenih prijedloga u odnosu na prošlu godinu: od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. Fina je poslala 1444 prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i 1951 zahtjeva za provedbu skraćenog stečajnog postupka, dakle ukupno 3395 prijedloga i zahtjeva.

Pravne osobe za koje su podneseni prijedlozi za otvaranje stečajnog postupka u tom razdoblju imale su 3113 radnika, a ukupni je dug iznosio 32.751.542,82 eura. Ukupan dug za pravne osobe za koje su podneseni zahtjevi za provedbu skraćenog stečajnog postupka iznosio je 74.886.242,11 eura.

U Fini navode da je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, u 2023. broj podnesenih prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i zahtjeva za provedbu skraćenog stečajnog postupka. kao i njihovog duga, ove godine manji. No, neovisno o tome dug iz prijedloga za otvaranje stečajeva u redovnom postupku veći je za 112%, ili čak 2,1 puta više.

Insolventnost je zadnja faza nelikvidnosti, a likvidnost je kod nas očito bitno bolja. Razlozi su vezani uz državne potpore, ali i banke koje su pomogle mnogim poduzećima da prebrode oscilacije, pa je i broj stečajnih prijedloga i zahtjeva manji, dok je jedan dio likvidnosti u tvrtke došao iz fondova EU.

Sve to ipak ne mora nužno biti skroz dobra vijest i možda će stečajni val zapljusnuti hrvatsko gospodarstvo sa zakašnjenjem, dijelom zbog upliva štrajkova u pravosuđu jer su se nagomilali predmeti koje treba riješiti. Također, za razliku od 40-ak tisuća novih poduzeća koliko ih se osnuje godišnje u Njemačkoj te ih isto toliko propadne, kod nas se modelom PSN-a pomaže izlazak iz nelikvidnosti, pa se za sad ni ne vide neki veliki stečajni kandidati.

I dalje su pretežito na udaru manji poduzetnici, jer će se sa zaoštravanjem kreditne politike i rastom kamata na kredite za radni kapital mnogi sve teže nositi s promjenama u poslovnom okruženju, a neće moći sve preliti na krajnjeg potrošača.