Demokracija nestaje u većem dijelu svijeta, a autoritarni vođe i ekstremistički pokreti dobivaju na zamahu zbog raširenog nezadovoljstva etabliranim političkim strankama i institucijama. Budući da je demokratsko upravljanje pod pritiskom, naši najdragocjeniji ideali, kao što su jednaka sloboda i prava za sve, sve su ugroženiji.

Nazadovanje demokracije ima mnogo uzroka, uključujući pljačkanje velikih tehnoloških tvrtki i brzo širenje netočnih informacija i dezinformacija. Ali onaj koji igra ključnu ulogu proizlazi iz čudne izmišljotine neobuzdane ekonomske globalizacije i teške političke fragmentacije. To je omogućilo velikim silama poput SAD-a da imaju nesrazmjeran utjecaj na dobrobit milijardi ljudi širom svijeta koji nemaju politički glas.

Temeljno načelo demokracije jest da ljudi pogođeni odlukama političkih vođa trebaju imati pravo glasa u odabiru tih vođa. Ta je ideja toliko temeljna da čak i autoritarne zemlje poput Rusije i Sjeverne Koreje održavaju izbore, navodno dopuštajući građanima da “izaberu” svoje vođe.

Naravno, ovi izbori ne predstavljaju stvarnu prijetnju postojećem režimu. Primjerice, na izborima u Sjevernoj Koreji 2023. Radnička partija Kim Jong-una dobila je 99,91 posto glasova.

Prednost interesima
Da biste shvatili ovaj problem, zamislite da američke predsjednike biraju isključivo birači u Distriktu Kolumbije. Svaki stanovnik Washingtona imao bi pravo glasa, a kandidat s najviše glasova postao bi predsjednik.

Čak i da u tom postupku nema prijevara, bilo bi teško smatrati SAD demokracijom u takvim uvjetima. Izabrani vođe prirodno bi dali prednost interesima stanovnika Washingtona u odnosu na interese Amerikanaca svugdje drugdje, čija bi dobrobit imala malo ili nimalo utjecaja na njihove šanse da budu ponovno izabrani.

Iako se ovaj scenarij može činiti pretjeranim, ljudi širom svijeta nalaze se u istom položaju kao obespravljeni Teksašanin ili stanovnik Michigana. Ubrzana gospodarska globalizacija u posljednja četiri desetljeća, potaknuta sve više međusobno povezanim lancima opskrbe i brzim napretkom digitalnih tehnologija, olakšala je slobodan protok kapitala i robe preko nacionalnih granica. Ali to također znači da velike sile sada mogu utjecati na pojedince i zajednice širom svijeta sa samo nekoliko klikova.

Kako stvari stoje, dobrobit milijardi ljudi ovisi o odlukama koje donosi trenutačni američki predsjednik. Iako američki čelnici imaju moć poremetiti brojna gospodarstva prekidom lanaca opskrbe ili manipuliranjem financijskim tokovima, građani tih zemalja nemaju utjecaja na američke izbore.

Slično tome, ukrajinski ili gruzijski građani nemaju puno utjecaja na to tko vlada Rusijom, iako onaj tko vlada Rusijom može imati veliki utjecaj na njihovu dobrobit (naravno, čak i Rusi nemaju utjecaja na tko vlada Rusijom).

Ta erozija globalne demokracije mogla bi imati dalekosežne geopolitičke posljedice. Iako američka vlada ulaže znatne napore u učinkovito upravljanje svojim domaćim gospodarstvom, usvojila je kavalirski pristup vanjskoj politici.

Aktualna kriza na Bliskom istoku dobar je primjer toga. Bezuvjetna potpora američkog predsjednika Joea Bidena izraelskom ratu protiv Hamasa u proteklih šest mjeseci koristila je izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu koji je u sukobu.

No, kao što su istaknuli američki senatori Bernie Sanders i Elizabeth Warren, ciljevi običnih Izraelaca – koji žele okončati rat i vratiti taoce kući – značajno se razlikuju od ciljeva Netanyahua i njegovih krajnje desnih političkih saveznika, koji nastoje produljiti sukob kako bi zadržali svoj položaj na vlasti.

Priroda hegemonizma
To naglašava antidemokratsku prirodu hegemonističkih sila. Da su izraelski građani mogli glasati na američkim predsjedničkim izborima, američka bliskoistočna politika znatno bi se razlikovala. Takva bi se politika vjerojatno bolje uskladila s interesima i Izraelaca i Palestinaca, a ne s Netanyahuovim političkim programom.

Požurujem dodati da bi situacija vjerojatno bila gora kad bi na američkim izborima pobijedio Trump. No pretpostavljam da bi pobijedila Demokratska stranka, ali s prilično drukčijom bliskoistočnom politikom, kad bi obični Izraelci, a ne samo Netanyahu i njegovi pajdaši, imali pravo glasa na američkim izborima.

Ne postoji jednostavno rješenje za ovu zagonetku. Izraelci neće tako skoro glasati na američkim izborima, a Ukrajinci neće utjecati na izbor sljedećeg ruskog čelnika. Napredak digitalne tehnologije i globalizacije i posljedična erozija globalne demokracije naglašavaju kompromise i ranjivosti svojstvene trenutačnom međunarodnom poretku.

Kao što sam tvrdio u svojoj knjizi Republika vjerovanja (The Republic of Beliefs), moguće je uspostaviti obvezujuće zakone i propise čak i bez izravne državne intervencije. Ključno je, kako su istaknuli Eric Posner i Cass Sunstein, njegovati odgovarajuće norme koje se same nameću. Moramo istodobno nastojati stvoriti učinkovitije multilateralne organizacije i međunarodne povelje usmjerene na jačanje demokratskog upravljanja širom svijeta.

© Project Syndicate 2024.